Nebeska sfera: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 25:
Vodoravna [[ravnina]] na kojoj se promatrač nalazi je ravnina obzora ili horizonta, a [[kružnica]] koju ona isijeca na nebeskoj sferi je obzor ili horizont. [[Obzor]] je velika kružnica nebeske sfere, nastaje presjekom ravnine koja prolazi stajalištem promatrača sa nebeskom sferom i okomita je na pravac zenit-nadir. Vidljivi horizont (na otovrenim površinama kao more) se zbog zakrivljenosti Zemljine površine nalazi ispod astronomskog horizonta (tome je uzrok i [[nadmorska visina]] te [[Astronomska refrakcija|refrakcija]] Zemljine atmosfere). Točke u kojima okomica ili vertikala probada nebesku sferu jesu zenit i nadir. [[Zenit]] je točka na nebeskoj sferi koja se nalazi direktno iznad promatrača. Nadir je točka na nebeskoj sferi suprotno od zenita (ispod promatrača). Na [[arapski|arapskom]] znači suprotan, nasuprot. [[Zvijezde]] obilaze oko nebeske osi po kružnicama koje su nazvane '''dnevne kružnice'''. Neke zvijezde, one koje su blize sjevernom nebeskom polu, stalno su iznad obzora ([[cirkumpolarna zviježđa]]). Neke zvijezde izlaze iznad obzora i zalaze pod obzor.
 
Kao '''istočna točka obzora''' (E) i kao '''zapadna točka obzora''' (W) zadaje se presjecište nebeskog ekvatora s obzorom. Nebeski meridijan prolazi kroz zenit, sjeverni i južni nebeski pol. Presjecište meridijana i obzora bliže sjevernom nebeskom polu je '''sjeverna točka obzora''' (N), a njoj nasuprot, '''južna točka obzora''' (S). Četiri glavne točke obzora (N, S, W i E) određene su prividnim dnevnim gibanjem neba i razlikovanjem polova, a razmaknute su na obzoru za pravi [[kut]]. Zvijezde izlaze na istočnoj strani obzora, podižu se do nebeskog meridijana, gdje dostižu najveću visinu ili kaže se da prolaze kroz '''[[Kulminacija|gornju kulminaciju''']]. Nastavljajući kruženje, zalaze na zapadnoj strani obzora. Nakon toga će zvijezde proći i kroz najniži položaj ili '''[[Kulminacija|donju kulminaciju''']]. Iznad obzora zvijezde se premještaju od istočne strane prema zapadnoj. Cirkumpolarne zvijezde nikada ne zalaze, a anticirkumpolarne nikada ne izlaze. Sve zvijezde, promatrane na svim zemljopisnim širinama, bez obzira na to jesu li cirkumpolarne ili nisu, prolaze kroz gornju kulminaciju u onoj polovici meridijana ([[meridijan]] je raspolovljen sjevernim i južnim nebeskim polom) koja sadrži zenit; kroz donju kulminaciju zvijezda će proći u onoj polovici meridijana koja sadrži nadir. Dijelovi dnevnih kružnica iznad obzora jesu '''dnevni lukovi'''. Zvijezda koja se nalazi na dnevnoj kružnici sjevernije od nebeskog ekvatora izlazi između sjeverne (N) i istočne (E) točke obzora, a zalazi između sjeverne i zapadne (W) točke obzora. Južnije od istočno – zapadne linije, izlaze i zalaze one zvijezde koje su smještene južnije od nebeskog ekvatora.
 
=== Horizontski koordinatni sustav ===