Jure Pelivan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 75:
Pridružio se [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-u BiH]] nakon njegovog osnivanja 1990. Na [[Bosanskohercegovački opći izbori 1990.|općim izborima 1990.]] pobijedile su nacionalne stranke, HDZ BiH, [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS]]. Potom je [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština]] 20. prosinca 1990. izabrala Pelivana za prvog predsjednika Vlade. Pelivan je također, dan poslije, postao član Predsjedništva SR BiH. Na dužnosti predsjednika Vlade ostao je do 9. studenog 1992., kada je dao ostavku. Zamijenio ga je [[Mile Akmadžić]], također iz HDZ-a BiH.<ref>Šimić, 2006., str. 33.</ref>
U vrijeme njegovog predsjedanja vladom počeo je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U [[Vinjani|Vinjanima]] kod [[Posušje|Posušja]] 18. rujna 1991., skupina Hrvata napala je jugoslavenski vojni transport, u kojemu je poginulo dvoje vojnika. Tijekom rujna i listopada 1991. Hrvati u srednjoj Bosni više su puta zaustavljali konvoje JNA. Korpusi JNA pristigli u Hercegovinu bili su glavna udarna snaga u vrijeme [[Napad na Dubrovnik|napada na Dubrovnik]] u sklopu kojeg su uništena 22 hrvatska sela i naselja u južnoj Hercegovini, među kojima je najveće bilo selo [[Ravno]]. Na sjednici Vlade održanoj 9. listopada 1991., odlučeno je da SR BiH mora ostati neutralna "u ratu koji se vodi na jugoslavenskim prostorima".<ref>Lučić, 2013., str. 329.</ref>
Pelivan je u Narodnoj skupštini SR BiH u listopadu 1991. podnio izvješće o mjerama vlade na očuvanju pravne sigurnosti i integriteta BiH. Rekao je da se BiH nalazi u "velikim političkim i egzistencijalnim neizvjesnostima", da su državljani u strahu, te da postoji opasnost da se rat "koji se vodi na području Republike Hrvatske prenese i u Bosnu i Hercegovinu". Upozorio je na problem različitih oružanih skupina, destabilizaciju i eroziju državnih institucija, strah i ratnu psihozu, no prešutio je činjenicu da se na području BiH već vode borbe u kojima su ubijeni civili i uništena sela. Štoviše, Pelivan je rekao da na tlu BiH "nisu vođeni, barem ne veći oružani sukobi". Njegova vlada prešutjela je stradanje Hrvata u jugoistočnoj Hercegovini.<ref>Lučić, 2013., str. 332. - 333.</ref>
Pelivanova vada gubila je vlast u većem dijelu Bosne i Hercegovine, tako da je postala neučinkovita na područjima gdje su Hrvati i Srbi bili većinsko stanovništvo. Istovremeno se stvorila "paralelna vlada" kojoj je na čelu bio [[Alija Izetbegović]], a njezin izvršitelj [[Ejup Ganić]], što je uvelike otežavalo djelotovornost Pelivanove vlade.<ref>Lučić, 2013., str. 333.</ref>
Dok je bio na čelu Vlade, Pelivan je kritizirao pokušaje [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] pod vodstvom generala [[Sefer Halilović|Sefera Halilovića]] da stvaraju i oblikuju državnu politiku. Kritizirao je Halilovića i [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]], tada člana Predsjedništva, zbog načina vođenja Armije RBiH od strane muslimanskog vodstva bez prisustva Hrvata.<ref>Šimić, 2006., str. 172.</ref>
| |||