Jure Pelivan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 76:
Pridružio se [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-u BiH]] nakon njegovog osnivanja 1990. Na [[Bosanskohercegovački opći izbori 1990.|općim izborima 1990.]] pobijedile su nacionalne stranke, HDZ BiH, [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS]]. Potom je [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Narodna skupština]] 20. prosinca 1990. izabrala Pelivana za prvog predsjednika Vlade. Pelivan je također, dan poslije, postao član Predsjedništva SR BiH. Na dužnosti predsjednika Vlade ostao je do 9. studenog 1992., kada je dao ostavku. Zamijenio ga je [[Mile Akmadžić]], također iz HDZ-a BiH.<ref>Šimić, 2006., str. 33.</ref>
U vrijeme njegovog predsjedanja vladom počeo je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. U [[Vinjani|Vinjanima]] kod [[Posušje|Posušja]] 18. rujna 1991., skupina Hrvata napala je jugoslavenski vojni transport, u kojemu je poginulo dvoje vojnika. Tijekom rujna i listopada 1991. Hrvati u srednjoj Bosni više su puta zaustavljali konvoje JNA. Korpusi JNA pristigli u Hercegovinu bili su glavna udarna snaga u vrijeme [[
Pelivan je u Narodnoj skupštini SR BiH u listopadu 1991. podnio izvješće o mjerama vlade na očuvanju pravne sigurnosti i integriteta BiH. Rekao je da se BiH nalazi u "velikim političkim i egzistencijalnim neizvjesnostima", da su državljani u strahu, te da postoji opasnost da se rat "koji se vodi na području Republike Hrvatske prenese i u Bosnu i Hercegovinu". Upozorio je na problem različitih oružanih skupina, destabilizaciju i eroziju državnih institucija, strah i ratnu psihozu, no prešutio je činjenicu da se na području BiH već vode borbe u kojima su ubijeni civili i uništena sela. Štoviše, Pelivan je rekao da na tlu BiH "nisu vođeni, barem ne veći oružani sukobi". Njegova vlada prešutjela je stradanje Hrvata u jugoistočnoj Hercegovini.<ref>Lučić, 2013., str. 332. - 333.</ref>
|