Gabriel Aresti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Odrastao je u Bilbau, koji je bio i danas ostao španjolsko govorno okruženje gdje je uporaba baskijskog jezika bila minorna. Iako je njegov otac razgovarao sa svojim roditeljima na baskijskom jeziku, to nije činio sa samim Gabrielom. Gabriel je bio samouki učenik toga jezika, te je u dobi od 21 godine surađivao u nekim časopisima. Njegova književna karijera počela jes radom pod utjecajem simbolizma, Maldan Behera (spust). Njegova najvažnija djela su, međutim, "Harri eta Herri" (Kamen i Zemlja, 1964.), Euskal Harria (Baskijska zemlja, 1968.) i Harrizko Herri Hau (Ova kamena zemlja , 1971.), u vezi s socrealizma. On je također njegovao i druge žanrove, poput romana, kratkih priče i kazališta. Bio je izvrstan prevoditelj sa baskijskog i na baskijski; prevodio autore kao što su [[Federico García Lorca]], [[T.S. Eliot|TS Eliot]] i [[Giovanni Boccaccio]].
▲Very critical and controversial, he published many articles, which brought him problems not only with Franco's regime but also with some of the mainstream Basque nationalism tendencies, because of his leftist social ideas. Gabriel Aresti was one of the greates inspirers of the modern culture in Basque language (though he always found the sources in the popular culture and the daily talking, opposing to the purists of the language), and as a Member of the Academy of the Basque language, he defended the unified Basque language, which he also used before it was adopted by the Academy in 1968. He founded the publishing house Lur, allowing new authors in the Basque language like Ramon Saizarbitoria, Arantxa Urretabizkaia or Xabier Lete to publish their first works.
Vrlo kritičan i polemičan,
▲Vrlo kritičan i polemičan, objavio je brojne članke, koji mu je donio probleme, ne samo sa [[Francova diktatura|Francovim režimom]] nego i sa nekim od mainstream baskijski nacionalizam tendencijama, zbog svojih ljevičarskih društvenih ideja. Gabriel Aresti bio jedan od Najvećih inspirers moderne kulture u baskijskom jeziku (iako je uvijek nalazio na izvore u popularnoj kulturi i svakodnevnom pričaju, suprostavljajući čistunce na jeziku), a bio je član Akademije Baskiji jezik, branio je jedinstveni baskijski jezik, koji je također koristio prije nego što je usvojen od strane akademije u 1968. on je osnovao izdavačku kuću Lur, dopustite nove autore u baskijskom jeziku poput Ramon Saizarbitoria, Arantxa Urretabizkaia ili Xabier Lete objaviti svoj prvi radi.
| |||