Gabriel Aresti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Gabriel Aresti Segurola''' (14. listopada 1933. - 5. lipanj 1975.) bio je jedan od najznačajnijih pisaca i pjesnika na baskijskom jeziku u 20. stoljeću.
Odrastao je u Bilbau, koji je bio i danas ostao španjolsko govorno okruženje gdje je uporaba baskijskog jezika bila minorna. Iako je njegov otac razgovarao sa svojim roditeljima na baskijskom jeziku, to nije činio sa samim Gabrielom. Gabriel je bio samouki učenik toga jezika, te je u dobi od 21 godine surađivao u nekim časopisima. Njegova književna karijera počela jes radom pod utjecajem simbolizma, Maldan Behera (spust). Njegova najvažnija djela su, međutim, "Harri eta Herri" (Kamen i Zemlja, 1964.), Euskal Harria (Baskijska zemlja, 1968.) i Harrizko Herri Hau (Ova kamena zemlja
Vrlo kritičan i polemičan, objavljivao je brojne članke, koji su mu je donijeli probleme, ne samo sa [[Francova diktatura|Francovim režimom]] nego i sa nekim od glavnim baskijskim nacionalističkim strujama, zbog svojih ljevičarskih društvenih ideja. Gabriel Aresti bio jedan od Najvećih inspiratora moderne kulture u baskijskom jeziku (iako je uvijek nalazio na izvore u popularnoj kulturi i svakodnevnom pričaju, suprostavljajući čistunce na jeziku), a bio je član [[Euskaltzaindia|Akademije baskijskog jezika]], branio je [[Euskara batua|jedinstveni baskijski jezik]], kojeg je također koristio prije nego što je usvojen od strane akademije godine 1968. osnovao izdavačku kuću "Lur", dopustite nove autore na baskijskom jeziku kao što su [[Ramon Saizarbitoria]], [[Arantxa Urretabizkaia]] ili [[Xabier Lete]] objaviti svoje prve radove.▼
▲Vrlo kritičan i polemičan, objavljivao je brojne članke, koji su mu je donijeli probleme, ne samo sa [[Francova diktatura|Francovim režimom]] nego i sa nekim od glavnim baskijskim nacionalističkim strujama, zbog svojih ljevičarskih društvenih ideja. Gabriel Aresti bio jedan od
[[Kategorija:Baskijski književnici]]
|