Zemljina putanja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nastavio Zemljina putanja |
Nastavio Zemljina putanja |
||
Redak 29:
S obzirom na položaj Zemljina ekvatora prema smjeru [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]], razlikujemo u toku godine 4 važna trenutka, a to su počeci [[godišnja doba|godišnjih doba]]. Za datume početaka godišnjih doba uvjetno uzimamo: [[proljeće]] 21. ožujka, [[ljeto]] 21. lipnja, [[jesen]] 23. rujna i [[zima]] 21. prosinca, jer tom pravilnom izmjenom najčešće i započinju godišnja doba. U tim važnim trenucima Sunce je projicirano u 4 glavne točke ekliptike: [[Proljetna točka|proljetnu]], ljetnu, jesensku i zimsku točku. Promatramo li ih iz položaja Sunca, zapazit ćemo da su one razmaknute za pravi kut.
Kakav je odnos Zemlje i Sunca 21. ožujka i 23. rujna? Tih se dana smjer linije koji spaja centar Zemlje s centrom Sunca prolazi točno uzduž ravnine ekvatora, dok je Zemljina os vrtnje okomita na tu spojnicu. Sunčeve zrake padaju stoga okomito na sva mjesta koja se nalaze na Zemljinom [[ekvator]]u. Drukčije rečeno, na mjestima sa [[zemljopisna širina|zemljopisnom širinom]] 0°, Sunce će se u gornjoj [[Kulminacija|kulminaciji]] naći u [[zenit]]u. Na [[Polovi sjeverne polutke|Zemljinim polovima]], gdje je zemljopisna širina +90° ili -90°, Sunce će "ležati" na [[obzor]]u. Obasjana su mjesta svih zemljopisnih širina. Tih datuma Sunce će presjeći [[nebeski ekvator]]. Početkom proljeća, 21. ožujka, Sunce će proći [[proljetna točka|proljetnom točkom]] '''♈''' koja se nalazi u [[Ovan (zviježđe)|zviježđu Ovna]]. Početkom jeseni, 23. rujna, Sunce će proći [[Jesenska točka|jesenskom točkom]] '''♎''' koja se nalazi u [[Vaga (zviježđe)|zviježđu Vage]]. U oba trenutka duljina [[dan]]a i [[noć]]i jednaka je na cijeloj Zemlji, pa se ti dani nazivaju [[ravnodnevica|ravnodnevice]] ili ekvinociji.
Poslije početka proljeća, Zemlja putuje oko Sunca tako da joj je područje [[Polovi sjeverne polutke|Sjevernog pola]] sve više okrenuto Suncu. Dana 21. lipnja, kada Sunce prolazi [[ljetna točka|ljetnom točkom]] '''♋''' koja se nalazi u [[Rak (zviježđe)|zviježđu Raka]], Sunčeve zrake obasjavaju cijeli sjeverni ledeni pojas i Sunce je tamo iznad [[obzor]]a. [[Paralela]] na sjevernoj zemljopisnoj širini 66° 33′ 39″ N čitav je dan obasjana Suncem. Ona se naziva sjevernom polarnicom ([[polarni krug]]). Istog trenutka Sunčeve zrake padaju okomito na mjesta sjeverne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ N, pa će tim mjestima Sunce u toku dana proći kroz [[zenit]]. Sjevernije od tih mjesta Sunce nikada ne može proći kroz zenit, pa tako ne prolazi zenitom ni u našim krajevima. Paralela na sjevernoj zemljopisnoj širini 23° 26′ 21″ N zove se sjeverna ili [[Rakova obratnica]]. Na svom "putu" prema sjeveru Sunce je "zastalo", pa će poslije tog datuma obasjavati okomito mjesta sa zemljopisnim širinama manjim od 23° 26′ 21″ N. To je razlog zašto se prvi dan ljeta naziva ljetnim [[suncostaj|suncostajem]] ili solsticijem. Do tog dana Sunce se [[nebeska sfera|nebeskom sferom]] udaljavalo od [[ekvator]]a, a poslije tog dana približavat će mu se.
S dolaskom u jesensku točku, Sunce će tlo na ekvatoru ponovno obasjavati pod pravim kutom. S daljim putovanjem Zemlje po stazi Sunce prvog dana zime, 21. prosinca, prividno stiže u [[zimska točka|zimsku točku]] '''♑''' koja se nalazi u [[Jarac (zviježđe)|zviježđu Jarca]]. Sada je stanje na Zemljinoj [[Južna polutka|južnoj polutki]] posve jednako stanju koje je prvog dana ljeta vladalo na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]]. To je zimski [[suncostaj]]. Sunce prolazi kroz zenit mjestima južne zemljopisne širine 23° 26′ 21″ S, a paralela se naziva južnom ili [[Jarčeva obratnica|Jarčevom obratnicom]]. Na Južnom polu je tada visina Sunca 23.5° iznad obzora. Sva mjesta južne zemljopisne širine 66° 33′ 39″ S, jedan su čitav dan obasjana Suncem; tu je južna [[polarni krug|polarnica]]. Južnija mjesta obasjana su i više od jednog dana. Na samom [[Polovi južne polutke|Južnom polu]] rasvjeta traje polovicu godine.
Godišnji ciklus završava s povratkom Sunca u proljetnu točku. To je ciklus promjene godišnjih doba ili sezona, nazvan '''tropska ili Sunčeva godina'''. Praćenje perioda izmjene godišnjih doba bilo je jednim od najvažnijih praktičkih zadataka [[Povijest astronomije|astronomije u prošlosti]], zbog važnosti koju ta izmjena ima u ljudskoj djelatnosti. Stoga je već vrlo rano i u pojedinačnim, međusobno odvojenim civilizacijama, postignuta visoka točnost određivanja trajanja godine. Tropska ili Sunčeva godina je jednaka 365 d 5 h 48 min 46 s ili 365.24219 d.
<gallery widths="240px" heights="180px">
Datoteka:equinox-0.jpg |21. ožujka i 23. rujna [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve zrake]] padaju okomito na sva mjesta koja se nalaze na Zemljinom [[ekvator]]u (mjesta sa [[zemljopisna širina|zemljopisnom širinom]] 0°), a Sunce će se u gornjoj [[kulminacija|kulminaciji]] naći u [[zenit]]u (nema sjene u podne).
Datoteka:equinox-20.jpg|21. ožujka (i 23. rujna) na mjesta sa zemljopisnom širinom 20° (odnosno -20°) Sunčeve zrake padaju pod kutem od 70° s obzirom na [[obzor]]. [[Sumrak]] traje oko 1 [[sat]].
Datoteka:equinox-50.jpg|21. ožujka (i 23. rujna) na mjesta sa zemljopisnom širinom 45° (odnosno -45°) Sunčeve zrake padaju pod kutem od 45° s obzirom na obzor. Sumrak traje oko 2 sat.
Datoteka:equinox-70.jpg|21. ožujka (i 23. rujna) na mjesta sa zemljopisnom širinom 70° (odnosno -70°) Sunčeve zrake padaju pod kutem od 20° s obzirom na obzor. Sumrak traje više od 4 sata.
Datoteka:equinox-90.jpg|21. ožujka (i 23. rujna) na mjesta na [[Sjeverni pol|Sjevernom polu]] (odnosno [[Južni pol|Južnom polu]]) Sunce se nalazi u visini [[obzor]]a i ako nema atmosferskog loma ([[refrakcija|refrakcije]]) svjetlosti, Sunce se neće ni vidjeti i mrak traje 24 sata.
</gallery>
== Izvori ==
| |||