Pougarje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
'''Pougarje''' je naziv za skup od 18 sela naseljenih [[Hrvati]]ma koja se nalaze na lijevoj obali rijeke [[Ugar (rijeka)|Ugara]]. Rijeka Ugar je dobila ime po tome sto je bila granica [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]] tj. Hrvatsko-Ugarske s Osmanlijama. Prostire se na planini [[Ranča]], 20-ak kilometara od [[Jajce|Jajca]], a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom [[Pougarje]], nazvano po rijeci [[Ugar (rijeka)|Ugar]], koja izvire na planini [[Vlašić]]<ref>Džaja M. (1995): Pougarje i njegova okolica (monografija).</ref> ▼
▲'''Pougarje''' je naziv za skup od 18 sela naseljenih [[Hrvati]]ma koja se nalaze na lijevoj obali rijeke [[Ugar (rijeka)|Ugara]]. Rijeka Ugar je dobila ime po tome sto je bila granica Jajačke banovine tj. Hrvatsko-Ugarske s Osmanlijama. Prostire se na planini [[Ranča]], 20-ak kilometara od [[Jajce|Jajca]], a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom [[Pougarje]], nazvano po rijeci [[Ugar (rijeka)|Ugar]], koja izvire na planini [[Vlašić]]<ref>Džaja M. (1995): Pougarje i njegova okolica (monografija).</ref>
<ref>Matica Hrvatska (1994): Livanjska književna čitanka. Matica hrvatska, Ogranak u Livnu, Livno.</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, .
Danas na prostoru Pougarja prostire se općina [[Dobretići]]. Na sjeveru dolinom i kanjonom rijeke Ugar (nekad Brzica), s istoka nalaze se dvorac [[Ostrac]] ([[Koricanske stijene]]) i dvorac [[Tisac]], s juga [[Gostilj]], te sa zapada jajačka tvrdjava [[Komotin]]. Nazivi sela su: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobretići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Prije rata ondje je živjelo oko 5000 stranovnika. Veliki dio Hrvata jajačkog kraja korijena je iz Pougarja
Line 6 ⟶ 5:
<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref>.
Pougarje (osobito obronci Ranče) je bogato crnogoričnom i mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom. Gornji i srednji dio sliva Ugra još uvijek ima karakter salmonidnih voda, sada su tu samo ([[potočna pastrva]]) i prorijeđena [[mladica]], a [[lipljan]] je (u nedavnoj prošlosti) iščezao. Nakon izgradnje HE Bočac, uzvodno sve dalje prodiru i ciprinide; u nekim sezonama sve do Vitovlja. U okolnim šumama obitava krupna divljač ([[lisica]], [[vuk, [[medvjed]], [[divlja svinja]] i druga, a u gustišu pri ušću Ilomske, u zaštićenom lovačkom reviru, formirano je i hranilište za mesoždere (uključujući i jata [gavran|gavranova]]). Krajolik ušća Ilomske je posebno atraktivan, sa dva vodopada, oko tri kilometra uzvodno[2]. Veći je visok čak 40 m, a (zbog konfiguracije terena) sasvim je neupadljiv sa okolnog platoa. Eksponirane prema Ranči, Ugârske i Imljanske stijene (uz Ilomsku, ispod sela
Pougarje je do rata bilo u sastavu općine [[Skender-Vakuf]], a potom kratko vrijeme pripojeno općini [[Jajce]], dok je danas to samostalna općina Dobretići.
Glavnina Pougarja je u općini [[Dobretići]]. Ušće Ilomske je nizvodno od Vitovlja [http://www.rhmzrs
Uzvodno uz Ilomsku je selo [[Korićani]] i kanjon između [[Korićanske stijene|Korićanskih stijena]
Rijeka Ugar je povijesna, nacionalna i prirodna granica hrvatskoga Puogarja i srpskog dijela na sjeveru koji zahvaća obronke [[Vlašić]]a i Čemernice. Reljefno se razlikuje Gornje i Donje Pougarje. Gornje Pougarje se nalazi višem dijelu planine Ranče, a Donje u nižim dijelovima ili samoj dolini Ugra
Line 19 ⟶ 18:
Rijeka Ugar je povijesna, nacionalna i prirodna granica hrvatskoga Puogarja i srpskog dijela na sjeveru koji zahvaća obronke [[Vlašić]]a i Čemernice. Tokom rata u [[BiH]] ([[1992.]] - [[1995.]]), stanovništvo Pougarja je ubijano i prognano. Nakon [[1996]], mnogi prognanici su se vratli u Općinu Dobretići.
Uz duboku provaliju [[Korićanske stijene|Korićanskih stijena]] [[Masakr na Korićanskim stijenama|strijeljano]] je preko 200 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]], [[21.]]
==
{{izvori}}
[[Kategorija:Županija Središnja Bosna]]▼
[[Kategorija:Rijeke BiH]]▼
[[Kategorija: Porječje Vrbasa]]▼
==Vanjske poveznice ==
*[[Skender Vakuf]]
*[[Vlašić]]
▲[[Kategorija:Županija Središnja Bosna]]
▲[[Kategorija:Rijeke BiH]]
▲[[Kategorija: Porječje Vrbasa]]
| |||