Dragutin Domjanić: razlika između inačica

Dodano 626 bajtova ,  prije 8 godina
m
dodao infookvir, manje izmjene rasporeda
m (Uklonjena promjena suradnika 93.142.198.31, vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.139.157.96)
m (dodao infookvir, manje izmjene rasporeda)
{{Književnik |
[[Datoteka:Dragutin Domjanić.jpg|mini|Bista Dragutina Domjanića na Strossmayerovom trgu u Zagrebu]]
Ime = Dragutin Domjanić |
boja = #77DD77 |
slika = Dragutin Domjanić.jpg |
veličina= |
opis slike = bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu |
puno ime = Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić |
pseudonim = |
rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]] |
smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]] |
zanimanje = pravnik |
nacionalnost = [[Hrvat]]|
period pisanja = |
vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozi]] |
teme = zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima |
period = Hrvatska moderna |
supruga = |
suprug = |
djeca = |
djela = * "Kipci i popevke" ([[1917]].)
* "Vu suncu i senci" ([[1927]].)
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].) |
nagrade = |
potpis = |
web = |
fusnote = |
}}
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
 
== Životopis ==
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
 
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama.
Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.
 
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
 
== Djela ==
 
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].)
 
== Izvori ==
<references/>
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Hrvatska književnost}}
327

uređivanja