Dragutin Domjanić: razlika između inačica

sitno
m (dodao infookvir, manje izmjene rasporeda)
(sitno)
suprug = |
djeca = |
djela = * "''Kipci i popevke"'' ([[1917]].)<br>''Vu suncu i senci'' ([[1927]].)<br>''Po dragomu kraju'' ([[1933]].) |
* "Vu suncu i senci" ([[1927]].)
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].) |
nagrade = |
potpis = |
fusnote = |
}}
 
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]], [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]], [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
 
== Životopis ==
 
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
 
 
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.
 
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
 
== Djela ==