Dragutin Domjanić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sitno
m ispravka 2. prethodne izmjene - vraćanje slike u sredinu teksta; ispravljanje prikaza popisan na širokim zaslonima
Redak 1:
{{Književnik |
| Ime = Dragutin Domjanić |
| boja = #77DD77 |
| slika = Dragutin Domjanić.jpg |
| veličina= |
| opis slike = bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu |
| puno ime = Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić |
| pseudonim = |
| rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]] |
| smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]] |
| zanimanje = pravnik |
| nacionalnost = [[Hrvat]]|
| period pisanja = |
| vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozi]] |
| teme = zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima |
| period = Hrvatska moderna |
| supruga = |
| suprug = |
| djeca = |
| djela = '' "Kipci i popevke''" ([[1917]].)<br>''"Vu suncu i senci''" ([[1927]].)<br>''"Po dragomu kraju''" ([[1933]].) |
| nagrade = |
| potpis = |
| web = |
| fusnote = |
}}
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]], [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]], [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
 
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]], [[12. rujna]] [[1875]]. – [[Zagreb]], [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
 
== Životopis ==
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
 
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
 
Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama.
Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.
 
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.
<br clear="left" /> <!-- ispravljanje prikaza popisa na širokim zaslonima -->
 
[[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]]
 
== Djela ==
 
* "Kipci i popevke" ([[1917]].)
* "Vu suncu i senci" ([[1927]].)