Razlika između inačica stranice »Krimska kriza«

Obrisano 35 bajtova ,  prije 6 godina
m
popravljeni linkovi
(preuzeto sa sh.wiki+dorada)
 
m (popravljeni linkovi)
'''Krimska kriza''' je izraz kojim se opisuju politička i diplomatska zbivanja vezana uz zbivanja na poluotoku [[Krim]]u za vrijeme i neposredno nakon [[Ukrajinska kriza 2014.|Ukrajinske krize]] 2014. godine, a koja su rezultirala njegovim ''[[de facto]]'' pripajanjem [[Ruska Federacija|Ruskoj Federaciji]], odnosno sporom između Rusije i Ukrajine, s obzirom da ukrajinske vlasti formalno i dalje Krim smatraju integralnim dijelom ukrajinske teritorije.
 
Kriza je izbila nedugo nakon što je, poslije krvavih sukoba u [[Kijev]]u na kojima se zahtijevao početak pristupa Ukrajine [[EU|Europskoj uniji]], svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] i postavljena nova, pro-europska i pro-zapadna vlada na čelu s premijerom [[ArsenArsenij Jacenjuk|ArsenomArsenijem Jacenjukom]]. Novu vladu, međutim, nije priznala susjedna Rusija, koja ju je proglasila "pučističkom", ali ni vlasti tadašnje [[Republika Krim|Republike Krim]], koristeći, između ostalog, kao povod i njenu odluku da se ukine prije nekoliko godina doneseni zakon, koji je dozvoljavao upotrebu [[ruski jezik|ruskog]] kao službenog jezika na područjima gdje [[Rusi]] (kao na Krimu) čine značajan dio stanovništva.
 
Dana, 26. veljače, neidentificirane naoružane grupe počele su zauzimati zračne luke, vladine zgrade i druge objekte, za koje su krimske vlasti tvrdile da je riječ o lokalnoj [[Policija|policiji]], dok se u ostatku Ukrajine i na Zapadu vjerovalo da je riječ o pripadnicima ruskih oružanih snaga. Dva dana kasnije je [[Vrhovni sovjet Krima]] smijenio dotadašnjeg premijera [[Anatolij Mohiljov|Anatolija Mohiljova]] sa [[Sergej Aksjonov|Sergejem Aksjonovom]], čiji je kabinet odmah započeo pripreme za [[Referendum o statusu Krima]], odnosno priključenje Rusiji; 11. ožujka toj se inicijativi službeno priključilo i Gradsko vijeće [[Sevastopolj]]a (koji je u Ukrajini bio administrativno odvojen od ostatka Krima). Referendum je proveden 16. ožujka, i na njemu se 97 % stanovnika izjasnilo za odvajanje od Ukrajine i pripajanje Rusiji. Slijedećeg dana je formirana [[Republika Krim]], koja je 18. ožujka potpisala sporazum o pripajanju s Rusijom. On je službeno ratificiran u Moskvi 21. ožujka, te Rusija otada Krim smatra dijelom svojeg teritorija.
==Pravni pogledi==
[[Datoteka:Crimea reaction clean.svg|thumb|300px|right|Međunarodna reakcija na rusku aneksiju Krima]].
Putin je naveo, da je sam Zapad dao primjer [[MeđunarodnaMeđunarodno reakcija na proglašenje nezavisnostipriznanje Kosova|neovisnosti]] [[Kosovo|Kosova]] kao razlog priznavanja Krima, da dobije pravo na samoodređenje.<ref>{{cite web|author=David L. Phillips|title=Crimea is not Kosovo|url=http://www.huffingtonpost.com/david-l-phillips/crimea-is-not-kosovo_b_4936365.html|date=10.3. 2014|publisher=Huffington Post}}</ref> Američki predsjednik [[Barack Obama]] odbacio je takvu usporedbu, navodeći da je tijekom [[rat na Kosovu|rata na Kosovu]] tisuće albanskih civila masakrirano, dok na Krimu nije poginuo nijedan Rus.<ref>{{cite web|author=|title='Krime nije Kosovo, tamo je tisuće ljudi masakrirala vlada' - Obama odgovorio Rusima|url=http://www.jutarnji.hr/obama-porucio-rusima--besmisleno-je-usporedivati-kosovo-i-krim-/1176843/|publisher=[[Jutarnji list]]|date=25.3. 2014}}</ref> Drugi su također navodili kako [[Albanija]] nikada nije pripojila Kosovo, niti je Kosovo ikada postalo dio EU-a ili NATO saveza. Također, Zapad nije jednoglasno priznao Kosovo kao neovisnu državu, pošto su neke države ([[Španjolska]], [[Slovačka]], [[Grčka]] i dr.) to odbile i radije poduprle srbijanski teritorijalni integritet. Također, ni sama Rusija nije priznala Kosovo, te je stoga upitno da ga uzima kao valjani primjer.
 
Putin je naveo i druga objašnjenja, kao što su usporedbe ruske aneksije Krima s [[Ujedinjenje Njemačke|Ujedinjenjem Njemačke]] [[1990]]. Njemački su pak mediji to odbacili, navodeći kako su razdvojena Zapadna i Istočna Njemačka ujedinjenjem postale ponovno jedna cjelina, dok je ruska aneksija Krima dovela do kidanja i razdvajanja Ukrajine.<ref>{{cite web|title=Warum Putins DDR-Vergleich völlig in die Irre führt|date=18.3. 2014|url=http://www.derwesten.de/politik/warum-putins-ddr-vergleich-voellig-in-die-irre-fuehrt-id9135068.html|publisher=derwesten.de}}</ref><ref>{{cite web|title=Berlin weist Putins Vergleich mit Wiedervereinigung zurück|author=Julian Staib|date=19.3. 2014|url=http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/krim-krise-berlin-weist-putins-vergleich-mit-wiedervereinigung-zurueck-12854046.html|publisher=Frankfurter Allgemeine Zeitung}}</ref> Putin je nudio i druge razloge, poput toga da je Krim predan Ukrajini [[1954]]. Ipak, time izravno krši [[Budimpeštanski memorandum]] kojeg su potpisale Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo i sama Rusija, a kojim je zakonom garantirano izbjegavanje sile i poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.<ref>{{cite web|date=5.3. 2014|title=Ukraine crisis: Does Russia have a case?|author=BBC News|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-26415508}}</ref> Ruski političari optužili su [[Sjedinjene Države]] za "licemjerje" zbog njihove [[Rat u Iraku|invazije na Irak]], dok je Obama na to uzvratio kako SAD "nisu anektirale Irak" i kako su "pokušavale dobiti potporu [[UN]]-a"<ref>{{cite web|author=Ryan Grim|title=Obama Defends Iraq Invasion: At Least America 'Sought' To Get UN Backing|url=http://www.huffingtonpost.com/2014/03/26/obama-iraq_n_5036771.html|date=26. 3. 2014.}}</ref>.
13

uređivanja