Zekat: razlika između inačica

'''Zekat''' ([[Arapski jezik|arap.]] ''' زكاة''' - ''zekāt'', što znači "ono što pročišćava") je u [[Islam|islamu]] obavezni milodar, izdvajanje točno određenog dijela imetka u dobrotvorne svrhe, za sve one koji ispunjavaju uvjete za to. To je [[Praktične dužnosti islama|četvrti stup islama]], po tradicionalnom poretku<ref>Zimmermann, Martin (ur.), ''Sveznadar'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-935-14-0235-4, str. 194. </ref>, iako je po važnosti treća praktična dužnost islama, po važnosti odmah nakon [[namaz (islam)|namaza]].

==Zekat u Kur'anuKuranu==

Zekat je neupitna obveza u islamu (''farz''), a u [[Kur'anKuran]]u je propisan slijedećim [[ajet]]om:

:: ''Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Alaha i u onaj svijet, i u anđele, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezuobvezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se AllahaAlaha boje i ružnih postupaka klone.'' (Al-Bekara, 177.)

U Kur'anuKuranu nije izričito precizirano koji dio i od koje vrste imovine se daje zekat. [[Proroci u islamu|Poslanik]] [[Muhamed]] je dao detaljne smjernice o izvršavanju ove islamske dužnosti.

Praksa zekat je imala izuzetno važnu ulogu kroz cjelokupnu [[povijest islama]], akokao financijski temelj za razvoj stabilne islamske zajednice. Nakon utemeljenja ove vjerske obveze objavom u Kur'anuKuranu, 2. godine poslije Hidžre, zekat je prikupljan pod izravnim nadzorom Poslanika Muhameda. Nakon njegove smrti, prvi [[kalif]] [[Abu Bakr]], koji je po vjerovanju [[Suniti|Sunitasunita]] Poslanikov punopravni nasljednik (dok [[Šijitišijiti]] smatraju da je to pravo prvenstveno pripadalo [[ali|Aliju]], koji je bio četvrti kalif), je utemeljio prvu državnu ustanovu zekata, a svi prihodi su bili prikupljani u državnu blagajnu - ''Bejtu-l-mal''. On se, za svoje vlasti,vladavine pobrinuo da svaka žena, muškarac i dijete imaju minimalan godišnji prihod od 10 [[Dirham|dirhama]], koji je kasnije povećan na 20 dirhama.

Ovakva praksa se nastavlja tijekom vladavine ostala tri [[Pravedni kalifi|pravedna kalifa]] (Omer ibn Alal-Hatab, Osman ibn Afan, Ali ibn Abu- Talib). Međutim, Alijeve pristalice, odbijaju nastaviti davati zekat njegovom nasljedniku [[Muavija|Muaviji]], jer mu ne priznaju pravo vlasti. Zekat je, dakle, samo kratkorčno opstao kao državna ustanova islamskog društva, ali su svi njegovi oblici neporecivo doprinijeli njegovom razvoju. Tako je, primjerice, za vrijeme vlastivladavine kalifa [[Omer ibn Abdulaziz|Omera ibn Abdulaziza]] zabilježeno da u [[Medina|Medini]] nije ostao nitko kome treba zekat, niti bilo kakva milostinja. Nakon ovog razdoblja, zekat se polako vratio u svoj prvotni oblik individualne obveze.

Muslimani su dužni dati zekat na slijedeće vrste imovine<ref>[http://www.rijaset.ba/images/stories/zekat/KAKO-OBRACUNATI-ZEKAT-2011.pdf] Salihović, Elnur, "Kako obračunati zekat?", Rijaset islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 2010. </ref>, ukoliko posjeduju vrijednost jednakojednaku ili veću od ''nisaba'' u toku godine dana:

# nevoljnicima, kojima nevolja ne dopušta da sebi zarade imovinu,

Koristi zekata za vjernika kao pojedinca su, prema islamskom vjerovanju, višestruke: time se ispunjava neupitna obveza koju naređuje [[Bog]] i potvrđuje pripadnost islamu, i stvara pretpostavka vjernik da bude višestruko nagrađen na oba svijeta. Također, zekat čisti imovinu vjernika od islamom zabranjenih stvari i stvara pretpostavku za njeno uvećavanje i osiguravanje. Zekat uči vjernike da su samo korisnici, a ne apsolutni vlasnici svoje imovine (koja, kao i sve ostalo pripada Jedinom Bogu), njegova svrha je razvijanje osjećaja zahvalnosti Alahu na podarenim blagodatima i mogućnosti pomaganja drugima, kao i čišćenje i zaštita [[duša]] vjernika od pohlepe, škrtosti i samoživosti.