Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 6.906 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
{{redirect|Hadž}}
[[File:Al-Haram mosque - Flickr - Al Jazeera English.jpg|thumb|250px|[[Masdžid al-Haram]] i Kaba u njemu tijekom hadža 2008.]]
'''Hadž''' (''[[turski jezik|tur.]]'' iz ''[[arapski jezik|arap.]]'', ''mn.'''حج''''', hadževišto znači "hodočašće") je u [[islam]]u namjera i putovanje (hodočašće) u [[Meka|Meku]] s ciljem obavljanja određenih obreda (posjetaposjete [[KaabaKaba|KaabiKabi]]), najvećem islamskom [[svetište|svetištu]] u određeno vrijeme (u posljednjem mjesecu [[islamski kalendar|hidžretske godine]] ) i pod određenim uvjetima. To je [[Praktične dužnosti islama|peti stup islama]] i smatra se krunom sveg bogoštovlja u islamu. Sam put zove se ''hadžiluk'', a hodočasnik ''hadžija''.<sup>''({{Kizvori|ELZ}})''</sup>
 
==Hadž u Kuranu==
'''Hadž''' (''[[turski jezik|tur.]]'' iz ''[[arapski jezik|arap.]]'', ''mn.'' hadževi) je namjera i putovanje (hodočašće) u [[Meka|Meku]] s ciljem obavljanja određenih obreda (posjeta [[Kaaba|Kaabi]]), u određeno vrijeme (u posljednjem mjesecu [[islamski kalendar|hidžretske godine]] ) i pod određenim uvjetima.
[[MuslimaniAlah]] vjeruju dau [[Bog|AlahKuran]]u nalaže da je Hram (KaabuKabu) dužan hodočastiti svatko tko je u mogućnosti, osobno ili preko zamjenika ([[bedel]]).:
::''"U njemu su znamenja očita - mjesto na kojem je stajao Ibrahim (Abraham). I onaj tko uđe u nj treba da bude siguran. Hodočastiti Hram dužan je, Alaha radi, svatko tko je u mogućnosti; a onaj tko neće da vjeruje - pa, zaista, Alah nije ovisan ni o kome."'' (Ali Imran, 97.)
Također, u Kuranu se spominje da je hadž bio naređen i prije [[Proroci u islamu|Proroka]] [[Muhamed]]a, i to proroku Ibrahimu ([[Abraham]]u):
::''"I kada smo kao pribježište Ibrahimu (Abrahamu) pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo; "Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i očisti ovaj Hram Moj za one koji će ga obilaziti, koji će tu u blizini njegovoj stanovati, i koji će molitvu obavljati i oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješice i na kamilama iznurenim; dolazit će ti iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom prinošenja žrtve, kojom ih je Alah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog! Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone, neka svoje zavjete ispune i neka oko Hrama drevnog obilaze."'' (Al-Hadž, 26-29.)
U Kuranu, dakle, postoji cijela jedna [[sura]] (poglavlje) o hadžu koja se i zove "Al-Hadž", i koja sadrži određeni broj odredbi o obredima hadža.
 
==Preduvjeti i pripreme za hodočašće==
[[Islam]] se temelji na pet stvari ([[praktične dužnosti islama]]): svjedočenju da nema [[Bog]]a osim Alaha i da je [[Muhamed]] Alahov Poslanik, obavljanju [[Namaz (islam)|namaz]]a, davanju [[zekat]]a, postu mjeseca [[ramazan]]a i obavljanju hadža.
Hadž je stroga Alahova naredba (''farz'') koju je svaki [[musliman]] dužan obaviti, barem jednom u životu, ako stekne preduvjete za to: da bude zdravog tijela i razuma, punoljetan (što po [[šerijat]]u podrazumijeva pubertet), slobodan i da posjeduje višak materijalnih sredstava kojim može podmiriti sve troškove hodočašća. Obveza hadža nastupa čim vjernik prvi put u životu osigura višak materijalnih sredstava dostatan za sve troškove hodočašća (što podrazumijeva i da nije zadužen, te da ima osiguran stan i opskrbu za svoju obitelj dok je odsutan). Žena, pored ovih preduvjeta, mora hodočašće obaviti sa ''mahremom'', a to je njen muž ili muškarac koji se njome ne može oženiti (brat, sin i sl.) Ako žena ne može obaviti hadž sa ''mahremom'', mora ga obaviti u skupini sa više drugih žena, nikako sama. Obveza hadža nastupa od trenutka kada vjernik prvi put ispuni navedene preduvjete i traje do kraja njegovog života, sve dok hadž ne obavi, čak i ako kasnije ne ispunjava neki od preduvjeta (zdravlje, materijalna sredstva i sl.) Zato bi vjernici trebali obaviti hadž čim ispune preduvjete i ne odlagati ga, jer će, prema islamskom vjerovanju, pred [[Bog]]om odgovarati za neispunjavanje ove vjerske obveze.
 
Ako osoba pod obvezom hadža nije u stanju da ga osobno obavi, zbog bolesti ili starosti, dužna je pronaći zamjenika (koji se naziva ''bedel''), koji će hodočašće obaviti umjesto nje. Za zamjenika treba izabrati osobu koja je obavila hadž za sebe već jednom, i poznaje islamske propise i odredbe o hadžu.
Sam put zove se '''hadžiluk''', a hodočasnik '''hadžija'''. ''({{Kizvori|ELZ}})''
 
Također, vjernici se prije odlaska na hadž, trebaju pomiriti sa svima sa kojima su u zavadi, te zatražiti oprost od sviju koje su na bilo koji način uvrijedili. Smatea se lijepim postupkom i pokajanje za sve grijehe učinjene prije hodočašća, te čvrsta odluka da im se neće vratiti, ali i pisanje oporuke, jer postoji mogućnost da hodočasnik umre na hadžu.
[[Kategorija:Praktične dužnosti islama]]
 
==Obredi i propisi hadža==
Hadž se sastoji od slijedećih strogo obaveznih (''farz'') obreda:
#''nijet'' - iskrena namjera da se isključivo u ime Boga obave obredi hadža, i započinjanje obreda odijevanjem hodočasničke odjeće (koja se zove ''ihram''),
#''saj'' - užurbani hod između brežuljaka [[Safa i Merva]],
#''tavaf'' - kružno obilaženje oko Kabe,
#''vukuf'' - mirno stajanje na visoravni [[Arefat]].
Hadž se također sastoji od brojnih manje strogo obaveznih obreda (''vadžib'') i pobožnih djela koja je Poslanik Muhamed preporučio (''sunet''). Za propuštanje obreda ili nepoštivanje propisa hadža hodočasnici se moraju iskupiti prinošenjem žrtve (''kurban''), davanjem milostinje (''fidja'') ili postom, ovisno o težini prekršaja. Određeni prekršaji hadž mogu učiniti nevažećim.
===Nijet i mikati===
[[Datoteka:Yalamlam.jpg|thumb|right|250px|Mikat ''Jelemlem'']]
[[Datoteka:Arafat_pilgrims.jpg|thumb|right|250px|Mladi hodočasnici odjeveni u ihram]]
[[Nijet]] je u islamu iskrena namjera da se u Božje ime učini bilo kakvo bogoštovno djelo, pa samim time i hadž. Početak obreda hadža određuju ''mikati'':
# '''Mikat vremena''' je vrijeme u kome se hodočašće obavlja: počinje početkom ''ševala'' (10. mjeseca islamskog kalendara) i traje do desete noći posljednjeg mjeseca ''zu al-hidže''. Obredi hadža traju i tijekom najvećeg [[islamski blagdani|Islamskog blagdana]] - [[Kurban bajram]]a, koji se zbog doga naziva i ''Hadžili bajram''.
# '''Mikat mjesta''' je mjesto na kome hodočasnici oblače svoje posebne hodočasničke odore - ihrame. Mikata mjesta izvorno ima pet, i oni predstavljaju granice svetog prostora Meke, u koji hodočasnici ne smiju ući bez ihrama. Mikati mjesta su:
#*''Zu al-Hulejfa'' za hodočasnike iz [[Medina|Medine]],
#*''Džuhfa'' za hodočasnike koji dolaze iz smjera [[Sirija|Sirije]],
#*''Karn al-Menazil'' za hodočasnike koji dolaze iz smjera [[Nedžd]]a,
#*''Jelemlem'' za hodočasnike koji dolaze iz smijera [[Jemen]]a i
#*''Zatu Irk'' za hodočasnika koji dolaze iz smjera [[Irak]]a.
Ovi mikati su utemeljeni za života Poslanika Muhameda, a kasnije je dodan šesti mikat, zvan ''Ibrahim Mursia'', za hodočasnike iz [[Indija|Indije]].
 
===Ihram===
Hodočašće vjernik započinje oblačenjem ihrama na odgovarajućem mikatu. Ihram je posebna hodočasnička odora koja se sastoji od dva pravokutna ogrtača od bijele tkanine: donji (''izar'') i gornji (''rida''). Prije odijevanja u ihram, a prema praksi Poslanika Muhameda (''sunet''), vjernik se treba okupati i namirisati, odrezati nokte i obaviti prigodnu molitvu. Muškarcima je još i manje stroga obveza (''vadžib'') da obriju glavu (što je najpoželjnije) ili barem ošišaju kosu što kraće. Odijevanjem u ihram vjernik prihvata zabranu određenih djela, koja izvan hadža nisu zabranjena, a to su: skraćivanje kose, rezanje noktiju, uporaba mirisa, nošenje rukavica, lov i ubijanje divljači, uništavanje bilja, nošenje oružja, svađa, rasprava, psovanje, spolno općenje i sve što vodi tomu (strastveni pogled i dodir, poljubac i sl.) Sve navedeno je zabranjeno i ženama i muškarcima. Samo muškarcima je izričito zabranjeno i nošenje bilo kakve šivane odjeće, brijanje, te pokrivanje glave. Žene imaju i neke olakšice vezane za ihram: mogu (i moraju) pokrivati glavu (nositi ''[[hidžab]]''), mogu nositi šivanu odjeću (koja je skromna, nije raskošna i u skladu je sa islamskim propisima), ne trebaju se šišati, već samo potkratiti kosu, te ne trebaju užurbano hodati pri obredima tavaf i saj. Isključivo ženama je, međutim, zabranjeno pokrivanje lica (nošenje ''[[nikab]]a'').
 
 
[[Kategorija:Praktične dužnosti islama]]