Zemljina precesija: razlika između inačica

[[datoteka:Equinox_path.png|mini|desno|250px|Položaj [[proljetna točka|proljetne točke]] danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća.]]

 

 

'''Zemljina precesija''' nastaje pod djelovanjem [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a. Zbog Zemljine protežnosti javlja se razlika [[Newtonov zakon gravitacije|privlačne sile]] Mjeseca ili Sunca na bližoj i daljoj strani Zemlje, a kako ta razlika ima komponentu u smjeru okomitom na ekvatorsku ravninu [[Zemljina rotacija|rotirajuće Zemlje]], nastaje spreg sila, odn. [[rezultanta|rezultantni]] moment sile. Zbog toga os Zemljine vrtnje opisuje [[stožac]] oko okomice na spojnicu središta Zemlje i Mjeseca, odnosno Zemlje i Sunca. To je '''luni-solarna precesija'''. Kako se Mjesec ne nalazi u ravnini [[ekliptika|ekliptike]], već mu se od nje staza otklanja za [[kut]] od 5° 9′, na stošcu se javljaju nabori s periodom od 18,67 [[godina]], što se u [[astronomija|astronomiji]] naziva [[nutacija|nutacijom]]. Postoji i '''planetarna precesija''', koja je zakretanje ravnine ekliptike zbog utjecaja [[planet]]a. Zbirni učinak luni-solarne i planetarne precesije uzrokuje pomak [[proljetna točka|proljetne]] i [[jesenska točka|jesenske točke]] među [[zvijezda]]ma na [[zapad]], godišnje za 50,6′′. Zbog precesije Zemljina os obilazi oko normale na ravninu ekliptike sa sideričkim ili zvijezdanim periodom od 25 800 godina ([[Platonova godina]]). Posljedica je toga da [[nebeski polovi|Sjeverni nebeski pol]] putuje među zvijezdama; na mjestu gdje je danas [[Sjevernjača]], zvijezde se izmjenjuju. Zbog precesije Zemljina siderička (zvijezdana) i tropska (Sunčeva) godina nisu jednake, a koordinate se [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorskoga koordinatnoga sustava]] mijenjaju.