Inačica od 13. ožujka 2013. u 23:05 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 13 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1078351 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 31. srpnja 2014. u 22:29 uredi ukloni ovu izmjenu Zrinski (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 985 edits Ispravio suvremenu definiciju komunikacijskih znanosti, aktualizirao stanje u disciplini, dodao izvore. Novija izmjena →
Redak 1: '''Komunikacijske znanosti''' ili '''komunikologija''' tvori zajedno s [[Informacijske znanosti\|informacijskim znanostima]] zasebno znanstveno polje unutar [[Društvene znanosti\|društvenih znanosti]]. Ona je interdisciplinarna znanost koja istražuje najraznovrsnije oblike [[Komunikacije\|komuniciranja]] između živih [[Biće\|bića]], obuhvaća proučavanje sadržaja, oblika i tehnika priopćavanja, istraživanje smisla [[poruka]] i načina njihova prihvaćanja, te učinka poruka što protječu između pošiljatelja i primatelja.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32687 Komunikacijska znanost, Hrvatska enciklopedija], Leksikografski zavod Miroslav Krleža (pristupljeno 31. srpnja 2014.)</ref> Znanstvene grane komunikacijske znanosti čine komunikologija, [[masovni mediji]], [[novinarstvo]] i [[odnosi s javnošću]].<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama] Narodne novine 118/2009. (pristupljeno 31. srpnja 2014.)</ref> '''Komunikacijske znanosti''' predstavljaju akademsko područje koje se bavi procesom [[komunikacija\|komunikacije]]. Obično se drži da komunikacijske znanosti čine [[komunikologija]], javni [[mediji]] (masovni mediji, [[mediologija]]), [[novinarstvo]] i [[odnosi s javnošću]]. ==Razvoj komunikacijskih znanosti== Redak 5: Početke komunikacijskih znanosti možemo prepoznati u prvim raspravama o pojavi i značenju [[periodični tisak\|periodičnoga tiska]], negdje u [[17. stoljeće\|17. stoljeću]]. [[Lingvisti]], [[pravnici]], [[povjesničari]], [[moralisti]] raspravljali su o novom fenomenu koji je dobivao sve veću važnost u životu ljudi. U [[Europa\|Europi]] do [[1960-ih\|šezdesetih]] godina 20. stoljeća medijima i medijskom komunikacijom bave se uglavnom [[humanističke znanosti]] interdisciplinarno. Na [[njemački jezik\|njemačkom jezičnom]] području to se zove publicistička znanost. Početkom šezdesetih godina u Europu dolaze prvi rezultati [[SAD\|američkih]] istraživanja masovne komunikacije metodama [[društvene znanosti\|društvenih znanosti]], iznad svega [[psihologija\|psihologije]], [[sociologija\|sociologije]] i [[politologija\|politologije]]. Otada u istraživanju [[mediji\|medija]] i masovne komunikacije prevladava pristup društvenih znanosti, ali ni humanistički nije posve nestao. == Podjela komunikacijskih znanosti == U hrvatskoj znanstvenoj klasifikaciji utvrđene su četiri znanstvene grane komunikacijskih znanosti. ~~Danas se može govoriti o sljedećim komunikacijskim znanostima:~~ === Komunikologija === [[Komunikologija]] u širem smislu bavi se svim aspektima procesa komunikacije, s time da je društvena komunikacija putem masovnih medija potaknula njezin razvoj i nametnula većinu njezinih sadržaja. Iako je komunikologija hrvatski [[sinonim]] za komunikacijske znanosti, kao grana obuhvaća opću komunikologiju. ===~~Javni~~ ~~mediji (masovni~~Masovni mediji, ~~mediologija)~~=== Znanosti o masovnim medijima (mediologija) bavi se istraživanje masovnih medija. Kao znanstvena grana usmjerena na medije u u njihovoj unutrašnjoj strukturi, posebno [[estetike]] te njihovim odnosima u području politike, društva, [[ekonomija\|gospodarstva]] i njihovim povijesnim, antropološkim i pedagoškim vidovima.<ref>[[Mirko Mataušić\|Mataušić]], Mirko (2007). Komunikacijske znanosti. Definicija i područje istraživanja, [[Hrvatski studiji]], str. 25. (Pristupljeno: 31. srpnja 2014.)</ref> Unutar te discipline obuhvaćena je i medijska pismenost. Kako se komunikologija kao društvena znanost bavi više samim procesom masovne komunikacije s jakim naglaskom na njezinoj djelotvornosti, pa same medije promatra samo kao tehnička sredstva, u posljednje vrijeme svoje obrise dobiva posebna grana koja istražuje masovne medije više s gledišta humanističkih i društvenih znanosti, od [[estetike]] preko [[pravo\|prava]] do [[ekonomija\|ekonomije]], usvajajući pritom i rezultate klasične publicističke znanosti. Hrvatski ''Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama'' zasada tu znanost pokriva nazivom [[javni mediji]]. No, postupno se za ovu znanost uvodi termin mediologija. === Novinarstvo === [[Novinarstvo]] je prvotno praktična vještina oblikovanja sadržaja za masovnu komunikaciju, ali već desetljećima postoji i kao [[sveučilište\|sveučilišna]] disciplina za naobrazbu [[novinar]]a. U njezinu se okviru uči uvod u praktični rad, ali se i [[znanost\|znanstvenim]] instrumentarijem istražuju pravila toga rada i okolnosti u kojima se on odvija. === Odnosi s javnošću === [[Odnosi s javnošću]] posljednja je grana kojoj, upravo zahvaljujući medijima i njihovu sve većem značenju u društvenom životu, sve veću pažnju moraju posvećivati organizacije, i na području [[državna uprava\|državne uprave]] i u ekonomskom sektoru i u organizacijama [[civilno društvo\|civilnoga društva]]. == Komunikacijske znanosti u Hrvatskoj ==▼ Ove su definicije vjerojatno privremene, kao i pokušaj razgraničenja, jer se medijska komunikacija i u svojoj tehničkoj podlozi i u oblicima svojih sadržaja i prijenosa naglo razvija i raste te neko područje može vrlo brzo toliko narasti da će se njime morati baviti posebna znanstvena grana. ▲==Komunikacijske znanosti u Hrvatskoj== U [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] se začeci komunikacijskih znanosti mogu vidjeti u prvim povijesnim prikazima razvoja novinarstva već u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]]. Prva novinarska škola bila je organizirana [[1949.]] godine, ali je nakon dvije godine prestala postojati. Prvi sveučilišni studij novinarstva uveden je u [[Zagreb]]u, na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu\|Fakultetu političkih znanosti]], [[1970]]. godine. Do [[1975.]] trajao je godinu dana, a potom dvije godine, vezan uz dvije godine [[politologija\|politologije]], a [[1986.]] uveden je na istom fakultetu četverogodišnji studij novinarstva. Trajna je rasprava oko toga je li novinarstvo znanost ili samo vještina (ili čak zanat). Ono je u prvom redu vještina, ali je vrlo brzo dobilo toliko društveno značenje da ga se počelo i znanstveno istraživati te njegov današnji sveučilišni studij uključuje mnoge sadržaje drugih komunikacijskih znanosti. Matična ustanova komunikacijske znanosti u Hrvatskoj je [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], gdje se one shvaćaju kao dio informacijskih znanosti. Odsjek za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu osnovan je [[1981.]] godine najprije pod imenom Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. ~~Komunikologija,~~Komunikacijske ~~novinarstvo~~znanosti ikao ~~javni~~zajedničko ~~mediji~~znanstveno ~~grane~~polje uvrštene su ~~koje~~2008. ~~se unutar ovog popisa prepoznaju kao komunikacijske znanosti~~godine. One su nastale iz drugih potreba i obuhvaćaju drugo područje istraživanja i djelovanja, iako ima i preklapanja s informacijskim znanostima. Na susretu članova Vijeća područja humanističkih i društvenih znanosti na [[Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu\|Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], [[16. siječnja]] [[2006.]] godine, predstavnici [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu\|Fakulteta političkih znanosti]] i [[Hrvatski studiji\|Hrvatskih studija]] s predstavnicima Filozofskoga fakulteta složili su se oko prijedloga da se ~~sadašnje~~tadašnje polje informacijskih znanosti nazove dvojno: Informacijske i komunikacijske znanosti, a da kao grane koje pripadaju komunikacijskom dijelu područja budu: komunikologija i novinarstvo koji već postoje, da se grana javni mediji preimenuje u masovni mediji i da se uvedu odnosi s javnošću.▼ Značajno je napomenuti da je studij Društveno-humanističke informatike nastao 1976. god. na osnovu inicijative tada studenata Filozofskog fakulteta, D. Ibrišimovića, V. Kirinić, M. Matošića, M. Novak, Z. Papeša, G. Pavelića, M. Šmit te se oni smatraju njegovim utemeljiteljima prema dokumentima Komisije za unapređenje nastave 1975-76 te Savjeta Ff kao i u vezi odobrenja ovim studentima tada viših godina za dopunski upis prve godine DHI. Tim dvjema [[katedra]]ma dodana je Katedra za pismene sustave. U nastavu se nastojalo inkorporirati nova znanja i vještine vezane uz razvoj informacijske tehnologije. Godine [[1984.]] Odsjek je preimenovan u Odsjek za informacijske znanosti, a utemeljene su i nove katedre za [[arhivistika\|arhivistiku]] i [[muzeologija\|muzeologiju]] te odobren četverogodišnji dvopredmetni studij informacijskih znanosti sa smjerovima [[bibliotekarstvo]], arhivistika, muzeologija i opća [[informatologija]]. Od akademske godine [[1996.]]/[[1997.\|97.]] postoji poslijediplomski studij informacijskih znanosti sa smjerovima arhivistika, informatologija, bibliotekarstvo i muzeologija. Danas Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čini sedam katedara i to: za arhivistiku i [[dokumentalistika\|dokumentalistiku]], za bibliotekarstvo, za društveno-humanističku informatiku, za knjigu i [[nakladništvo]], za [[leksikografija\|leksikografiju]] i [[enciklopedika\|enciklopediku]], za muzeologiju i za [[organizacija znanja\|organizaciju znanja]]. [[Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu]], sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ima u svom preddiplomskom studiju smjerove [[Informacijski sustavi]] i [[Poslovni sustavi]], a u diplomskom dijelu Informacijsko i programsko inženjerstvo, [[Baze podataka]] i [[baze znanja]], [[Organizacija poslovnih sustava]], Informatika u obrazovanju. Sadašnji ''Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama'' pod informacijske znanosti uvrštava sljedeće grane: arhivistika i dokumentalistika, informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, komunikologija, leksikografija i enciklopedistika, muzeologija, novinarstvo i javni mediji (NN 2005, br. 76). Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 1996./1997. pokrenut je Studij novinarstva. Tijekom reformiranja programa studija prema Bolonjskoj deklaraciji 2005. preimenovan je u Studij komunikologije, a sadržaj studija zasnovan na temeljnim znanjima iz komunikologije, novinarstva, povijesti medija i odnosa s javnošću. Studenti tijekom studija stječu znanje o metodama istraživanja masovne komunikacije i obrade podataka te o povijesnom razvoju novinarstva i masovne komunikacije u svijetu i Hrvatskoj.<ref>[http://www.hrstud.unizg.hr/komunikologija Odjel za komunikologiju Hrvatski studija](Pristupljeno 31. srpnja 2014.).</ref> ▲Komunikologija, novinarstvo i javni mediji grane su koje se unutar ovog popisa prepoznaju kao komunikacijske znanosti. One su nastale iz drugih potreba i obuhvaćaju drugo područje istraživanja i djelovanja, iako ima i preklapanja s informacijskim znanostima. Na susretu članova Vijeća područja humanističkih i društvenih znanosti na [[Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu\|Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], [[16. siječnja]] [[2006.]] godine, predstavnici [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu\|Fakulteta političkih znanosti]] i [[Hrvatski studiji\|Hrvatskih studija]] s predstavnicima Filozofskoga fakulteta složili su se oko prijedloga da se sadašnje polje informacijskih znanosti nazove dvojno: Informacijske i komunikacijske znanosti, a da kao grane koje pripadaju komunikacijskom dijelu područja budu: komunikologija i novinarstvo koji već postoje, da se grana javni mediji preimenuje u masovni mediji i da se uvedu odnosi s javnošću. == Izvori == Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 1996./1997. pokrenut je Studij novinarstva. Tijekom reformiranja programa studija prema Bolonjskoj deklaraciji preimenovan je u Studij komunikologije, a sadržaj studija preorijentiran je na komunikacijske znanosti u cijelosti, s mogućnošću specijalizacije s područja praktičnog novinarstva (smjerovi agencije-tisak i radio-televizija) i odnosa s javnošću na preddiplomskog razini te masovnih medija, istraživanja masovne komunikacije i odnosa s javnošću, na diplomskog razini. {{izvori}} ==Literatura== Line 49 ⟶ 42: [[Kategorija:Informacijske znanosti]] [[Kategorija:Društvene znanosti]] ~~[[Kategorija:Humanističke znanosti]]~~

Komunikacijske znanosti: razlika između inačica