Cjevonosnice: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
preusmjeravanje na Cjevonosnice |
|||
Redak 1:
{{Taksokvir
#REDIRECT [[Cjevonosnice]]▼
| boja = pink
| slika = Kappensturmtaucher.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = '''Puffinus gravis''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = '''Procellariiformes'''
| ordo_autorstvo = [[Max Fürbringer|Fürbringer]], [[1888]].
| razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|Porodice]]
| razdioba =
[[Zovoji|Procellariidae]] <br> <!--zovoji, ime iz "krležijane"-->
[[Albatrosi|Diomedeidae]] <br>
[[Burnice|Hydrobatidae]] <br> <!--burnice, isti izvor-->
[[Zdepaste burnice|Pelecanoididae]] <!--zdepaste burnice, isti izvor-->
}}
'''Cjevonosnice''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Procellariiformes'') su red iz razreda [[ptice|ptica]]. One su [[morske ptice]] koje su letači na velike udaljenosti. Imaju kratak [[rep]] i izražene su ptice [[pučina|pučine]]. Većina dolazi na kopno isključivo radi gniježđenja. Žive na svim [[more|morima]] i [[ocean]]ima svih [[klima|klimatskih]] područja.
== Osobine ==
Sve imaju neobično oblikovan [[kljun]] sastavljen od više uskih uzdužnih rožnatih dijelova. Na kljunu imaju završetak nosa u obliku dvije cjevčice (što im je i donijelo ime "cjevonoske", odnosno "cjevonosice") koje služe za izlučivanje [[sol]]i iz morske vode koju uzmu zajedno s hranom. Osim toga, neke vrste mogu kroz te cijevčice poprskati potencijalnog napadača jednom uljnatom tekućinom vrlo ružnog mirisa što ga zbuni i odvrati od napada dovoljno dugo, da se ptica skloni. Time se često služe mladunci dok su još bespomoćni u gnijezdu.
Za cjevonosnice su osim toga tipični kratak vrat, kratak rep i kratke noge. Prednja tri prsta su međusobno spojena [[plivaća kožica|plivaćim kožicama]]. Mnoge vrste iz skupine cjevonosnica imaju, osim toga, duga i uska [[krilo|krila]]. Među najpoznatije spada svakako [[albatros lutalica]] koji sa svojim rasponom krila od preko tri metra ima najveći raspon krila od svih [[morske ptice|morskih ptica]].
Cjevonosnice su izvrsno prilagođene dugotrajnom, ustrajnom letenju. One mogu prijeći vrlo velike udaljenosti kao i podnijeti vrlo jake [[oluja|oluje]]. Velike vrste, kao [[albatrosi]] pretežno [[jedrenje|jedre]] i pri tome koriste uzlazne zračne struje nad [[val]]ovima. [[Zdepaste burnice]], koje isto spadaju u red cjevonosnica, koriste pri letenju i lepršanje i jedrenje. Najveći raspon krila izmjeren je u jednog albatrosa koji je bio 3,63 metra.
== Ponašanje ==
Cjevonosnice se najčešće gnijezde u velikim [[kolonija (biologija)|kolonijama]]. Pojedine kolonije mogu brojati i do milijun parova. Većina vrsta se svake godine vraća na gniježđenje na isto mjesto, gdje se pari s istim partnerom ([[monogamija|monogamne]] su). Ženka polaže uvijek samo jedno [[jaje]]. Neke vrste grade prava [[gnijezdo|gnijezda]], dok druge koriste jednostavno udubljenje u zemlji ili pukotinu u stijeni.
Hrane se [[ribe|ribama]], [[glavonošci]]ma i [[meduze|meduzama]]. Mladunčad hrane vrlo hranjivim [[želudac|želučanim]] [[ulje]]m koje se nakon probavljanja hrane zadržava u želucu roditelja. Oni to mogu i duže vrijeme zadržavati u želucu.
== Sistematika ==
Unutar ovog reda razlikuju se četiri porodice:
* [[Albatrosi]] ''([[Diomedeidae]])''
* [[Burnice]]<ref name="E">Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža, Zagreb, 2000. ISBN 953-6036-32-0 </ref>, [[Burnjaci]]<ref>Životinje, velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., drugo izdanje, ISBN 953-196-088-7</ref> ''([[Pelecanoididae]])''
* [[Zdepaste burnice]]<ref name= "E"/> ''([[Hydrobatidae]])''
* [[Zovoji]] (Burnice) ''([[Procellariidae]])''
==Izvori==
{{izvori}}
==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Procellariiformes
|commonscathr = Cjevonosnice
|wikivrste = Procellariiformes
|wikivrstehr = Cjevonosnicama
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
{{ptice}}
[[Kategorija:Neoaves]]
[[Kategorija:Cjevonosnice|*]]
| |||