Hadž: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{redirect|Hadž}}
[[File:Al-Haram mosque - Flickr - Al Jazeera English.jpg|thumb|250px|[[Masdžid al-Haram]] i Kaba u njemu tijekom hadža 2008.]]
'''Hadž''' ([[turski jezik|tur.]] iz ''[[arapski jezik|arap.]]'' '''''حج''''', što znači "hodočašće") je u [[islam]]u namjera i putovanje (hodočašće) u [[Meka|Meku]] s ciljem obavljanja određenih obreda posjete [[Kaba|Kabi]], najvećem islamskom [[svetište|svetištu]]<ref>Skupina autora, ''Svijet u rekordima'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 978-9351-967-72-2, str. 44. </ref> u određeno vrijeme (u posljednjem mjesecu [[islamski kalendar|hidžretske godine]]) i pod određenim uvjetima<ref>Zimmermann, Martin (ur.), ''Sveznadar'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-9351-402-35-4, str. 194. </ref>. To je [[Praktične dužnosti islama|peti stup islama]] i smatra se krunom sveg bogoštovlja u islamu.<ref>Hasanović, Bilal, ''Islamska čitanka'', El-Kalem - izdavački centar Rijaseta IZ u BiH, Sarajevo, 2000., ISBN 978-9958-230-71-2, str.153.</ref> Sam put zove se ''hadžiluk'', a hodočasnik ''hadžija''.<sup>''({{Kizvori|ELZ}})''</sup>
==Hadž u Kuranu==
[[Datoteka:OldmapofMecca.jpg|250px|minijatura|Prikaz Kabe i svetog prostora oko nje, [[16. stoljeće]]]]
Line 14 ⟶ 13:
Prema islamskom nauku, Kaba i prostor oko nje su sveti otkad postoji [[Zemlja]] i [[čovjek]] na njoj. Prvu Kabu je izgradio, po Božjem nadahnuću, sam Adem ([[Adam]]), i ona je postala prvim [[hram]]om u kome će se štovati Jedan Jedini [[Bog]] na Zemlji. Nazvana je ''Bejtulah'' (''Kuća Alahova''). Kasnije ju je, nakon što se srušila i pala u zaborav, obnovio Ibrahim ([[Abraham]]) i Ismail ([[Jišmael]]) po Božjem naređenju, i utemeljio prvi obred hodočašća. S vremenom su se [[Arapi]], prema islamskim povjesničarima, udaljili od Abrahamove vjere u Jednog Boga, i počeli obožavati [[idol]]e. Kabu su ispunili kipovima [[Arapska mitologija|svojih božanstava]], tako da je svako arapsko pleme imalo svoga idola u Kabi, i dolazilo ga tamo hodočastiti. Tako je bilo i u vrijeme prije Muhamedova poslanstva. Članovi plemena Kurejš, kome je i Muhamed pripadao, nadzirali su hodočašća, a zarada od tog posla ih je učinila najbogatijim i najutjecajnijim arapskim plemenom.
Nakon što je Muhamed sa svojim pristalicama iz Medine osvojio Meku, uništio idole koji su se nalazili u Kabi i ponovno ju posvetio Alahu, poveo je prvo isključivo muslimansko hodočašće. To je bilo i jedino hodočašće koje je Prorok obavio u svom životu, a naziva se ''Oproštajni hadž'' <ref>Abu Khalil, Shawqi, ''Atlas Poslanikovo s.a.v.s. životopisa'', Libris, Sarajevo, 2008., ISBN 978-9958-636-43-3, str. 228. </ref>. Na ovom hadžu se Prorok posljednji put obratio svim svojim sljedbenicima (kojih je tada bilo, prema predaji, oko 100 000), a tada mu je objavljen i posljednji [[ajet]] (stij) Kurana. Tada hadž postaje jedan od stupova islama, a danas ga obavljaju milijuni vjernika svake godine.
==Preduvjeti i pripreme za hodočašće==
Line 21 ⟶ 20:
Ako osoba pod obvezom hadža nije u stanju da ga osobno obavi, zbog bolesti ili starosti, dužna je pronaći zamjenika (koji se naziva ''bedel''), koji će hodočašće obaviti umjesto nje. Za zamjenika treba izabrati osobu koja je obavila hadž za sebe već jednom, i poznaje islamske propise i odredbe o hadžu.
Također, vjernici se prije odlaska na hadž, trebaju pomiriti sa svima sa kojima su u zavadi, te zatražiti oprost od sviju koje su na bilo koji način uvrijedili.<ref>Muminhodžić,
==Obredi i propisi hadža==
Line 35 ⟶ 34:
[[Nijet]] je u islamu iskrena namjera da se u Božje ime učini bilo kakvo bogoštovno djelo, pa samim time i hadž. Početak obreda hadža određuju ''mikati'':
# '''Mikat vremena''' je vrijeme u kome se hodočašće obavlja: počinje početkom ''ševala'' (10. mjeseca islamskog kalendara) i traje do desete noći posljednjeg mjeseca ''zu al-hidže''. Obredi hadža traju i tijekom najvećeg [[islamski blagdani|Islamskog blagdana]] - [[Kurban bajram]]a, koji se zbog doga naziva i ''Hadžili bajram''.
# '''Mikat mjesta''' je mjesto na kome hodočasnici oblače svoje posebne hodočasničke odore - ihrame. Mikata mjesta izvorno ima pet, i oni predstavljaju granice svetog prostora Meke, u koji hodočasnici ne smiju ući bez
#*''Zu al-Hulejfa'' za hodočasnike iz [[Medina|Medine]],
#*''Džuhfa'' za hodočasnike koji dolaze iz smjera [[Sirija|Sirije]],
Line 103 ⟶ 102:
Zbog sve većeg broja hodočasnika, a samim time i incidenata tijekom hodočašća, saudijske vlasti su izvršile veliki broj izmjena na svetim mjestima koja se obilaze. Tako su ugrađene dodatne rampe za lakše kretanje hodočasnika, stupovi koji su gađani prilikom obreda kamenovanja vraga su okruženi zidovima na koje se kamenčići bacaju, te koritima za sakupljanje bačenih kamenčića. Užurbani hod između Safe i Merve se odvija u trakama, te ga reguiraju semafori. Izvor Zemzem je razveden na brojne slavine. Izgrađeni su i šatori i suncobrani za zaštitu hodočasnika od sunca i kiše. Također, brojni rituali su pojednostavljeni iz funkcionalnih, sigurnosnih i zdravstvenih razloga. Više nije potrebno dodirivati Crni kamen, dovoljno je samo pokazati na njega. Žrtve se prinose u centraliziranim klaonicama, a hodočasnici samo trebaju kupiti vaučer za svoju žrtvenu životinju. Ipak, sve ove mjere nisu u potpunosti spriječile incidente koji svake godine odnose živote hodočasnika.
==Izvori==
{{reflist}}
[[Kategorija:Praktične dužnosti islama]]
| |||