Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 3.682 bajta ,  prije 5 godina
bez sažetka
 
==Povijest==
Prema islamskom nauku, Kaba i prostor oko nje su sveti otkad postoji [[Zemlja]] i [[čovjek]] na njoj. Prvu Kabu je izgradio, po Božjem nadahnuću, sam Adem ([[Adam]]), i ona je postala prvim [[hram]]om u kome će se štovati Jedan Jedini [[Bog]] na Zemlji. Nazvana je ''Bejtulah'' (''Kuća Alahova''). Kasnije ju je, nakon što se srušila tijekom [[Noa|potopa]] i pala u zaborav, obnovio Ibrahim ([[Abraham]]) i Ismail ([[Jišmael]]) po Božjem naređenju, i utemeljio prvi obred hodočašća.<ref>al-Kilbi al-Andalusi, Ibn Džuzej, ''Olakšani komentar Kur'ana - 4[http://www. svezak'', Libris, Sarajevo, 2014medzlisgunja., ISBN 978com/index.php?option=com_content&view=article&id=85:povijest-995-8-63692-9,kabe&catid=34:hutbe&Itemid=53 strwww. 145medzlisgunja.</ref> S vremenom su se [[Arapicom]], prema islamskim povjesničarima, udaljili od Abrahamove vjere u Jednog Boga, i počeli obožavati [[idol]]e. Kabu su ispunili kipovima [[Arapska mitologija|svojih božanstava]], tako da je svako arapsko pleme imalo svoga idola u Kabi, i dolazilo ga tamo hodočastiti. Tako je bilo i u vrijeme prije Muhamedova poslanstva. Članovi plemena Kurejš, kome je i Muhamed pripadao, nadzirali su hodočašća, a zarada od tog posla ih je učinila najbogatijim i najutjecajnijim arapskim plemenom.
IZ u Hrvatskoj, Medžlis IZ Gunja: ''Povijest Kabe'' (pristupljeno 6. kolovoza 2014.)</ref> Zatim je Bog Ibrahimu naredio da utemelji prvi obred hodočašća.<ref>al-Kilbi al-Andalusi, Ibn Džuzej, ''Olakšani komentar Kur'ana - 4. svezak'', Libris, Sarajevo, 2014., ISBN 978-995-8-63692-9, str. 145.</ref> S vremenom su se [[Arapi]], prema islamskim povjesničarima, udaljili od Abrahamove vjere u Jednog Boga, i počeli obožavati [[idol]]e. Kabu su ispunili kipovima [[Arapska mitologija|svojih božanstava]], tako da je svako arapsko pleme imalo svoga idola u Kabi, i dolazilo ga tamo hodočastiti. Tako je bilo i u vrijeme prije Muhamedova poslanstva. Članovi plemena Kurejš, kome je i Muhamed pripadao, nadzirali su hodočašća, a zarada od tog posla ih je učinila najbogatijim i najutjecajnijim arapskim plemenom.
 
Nakon što je Muhamed sa svojim pristalicama iz Medine osvojio Meku, uništio idole koji su se nalazili u Kabi i ponovno ju posvetio Alahu, poveo je prvo isključivo muslimansko hodočašće. To je bilo i jedino hodočašće koje je Prorok obavio u svom životu, a naziva se ''Oproštajni hadž'' <ref>Abu Khalil, Shawqi, ''Atlas Poslanikovog s.a.v.s. životopisa'', Libris, Sarajevo, 2008., ISBN 978-995-8-63643-3, str. 228. </ref>. Na ovom hadžu se Prorok posljednji put obratio svim svojim sljedbenicima (kojih je tada bilo, prema predaji, oko 100 000), a tada mu je objavljen i posljednji [[ajet]] (stij) Kurana. Tada hadž postaje jedan od stupova islama, a danas ga obavljaju milijuni vjernika svake godine.
 
==Preduvjeti i pripreme za hodočašće==
[[Datoteka:La mecque pelerinage.png|300px|minijatura|Pregled obreda hadža:<br>1. odijevanje ihrama i ulazak u sveti prostor Kabe,<br>2. prvi tavaf (kružni obilazak oko Kabe),<br>3. saj (užurbani hod) između Safe i Merve,<br>4. noćenje na Mini,<br>5. stajanje na Arafatu,<br>6. boravak na Muzdelifi,<br>7. ponovni odlazak na Minu,<br>8. obred kamenovanja vraga, i prinošenje žrtve,<br>9. obvezni tavaf al-ifada (kružni obilazak oko Kabe).]]
Hadž je stroga Alahova naredba (''farz'') koju je svaki [[musliman]] dužan obaviti, barem jednom u životu, ako stekne preduvjete za to: da bude zdravog tijela i razuma, punoljetan (što po [[šerijat]]u podrazumijeva pubertet), slobodan i da posjeduje višak materijalnih sredstava kojim može podmiriti sve troškove hodočašća. Obveza hadža nastupa čim vjernik prvi put u životu osigura višak materijalnih sredstava dostatan za sve troškove hodočašća (što podrazumijeva i da nije zadužen, te da ima osiguran stan i opskrbu za svoju obitelj dok je odsutan). Žena, pored ovih preduvjeta, mora hodočašće obaviti sa ''mahremom'', a to je njen muž ili muškarac koji se njome ne može oženiti (brat, sin i sl.) Ako žena ne može obaviti hadž sa ''mahremom'', mora ga obaviti u skupini sa više drugih žena, nikako sama. Obveza hadža nastupa od trenutka kada vjernik prvi put ispuni navedene preduvjete i traje do kraja njegovog života, sve dok hadž ne obavi, čak i ako kasnije ne ispunjava neki od preduvjeta (zdravlje, materijalna sredstva i sl.) Zato bi vjernici trebali obaviti hadž čim ispune preduvjete i ne odlagati ga, jer će, prema islamskom vjerovanju, pred [[Bog]]om odgovarati za neispunjavanje ove vjerske obveze.
 
Hodočašće vjernik započinje oblačenjem ihrama na odgovarajućem mikatu. Ihram je posebna hodočasnička odora koja se sastoji od dva pravokutna ogrtača od bijele tkanine: donji (''izar'') i gornji (''rida''). Prije odijevanja u ihram, a prema praksi Poslanika Muhameda (''sunet''), vjernik se treba okupati i namirisati, odrezati nokte i klanjati prigodan [[Namaz (islam)|namaz]]. Odijevanjem u ihram vjernik prihvata zabranu određenih djela, koja izvan hadža nisu zabranjena, a to su: skraćivanje kose, rezanje noktiju, uporaba mirisa, nošenje rukavica, lov i ubijanje divljači, uništavanje bilja, nošenje oružja, svađa, rasprava, psovanje, spolno općenje i sve što vodi tomu (strastveni pogled i dodir, poljubac i sl.) Sve navedeno je zabranjeno i ženama i muškarcima. Samo muškarcima je izričito zabranjeno i nošenje bilo kakve šivane odjeće, brijanje, te pokrivanje glave. Žene imaju i neke olakšice vezane za ihram: mogu (i moraju) pokrivati glavu (nositi ''[[hidžab]]''), mogu nositi šivanu odjeću (koja je skromna, nije raskošna i u skladu je sa islamskim propisima), ne trebaju se šišati, već samo potkratiti kosu, te ne trebaju užurbano hodati pri obredima tavaf i saj. Isključivo ženama je, međutim, zabranjeno pokrivanje lica (nošenje ''[[nikab]]a'').
 
Tijekom oblačenja ihrama i obavljanja drugih obreda hadža, hodočasnici trebaju ponavljati slijedeću molitvu, koja se zove ''telbija''<ref>[http://www.rijaset.ba/images/stories/Za-download/hadz-2014/6.prospekt-sa-marsutom-2014.pdf www.rijaset.ba] ''Prospekt sa maršutom i terminima HADŽ 2014./1435.'' (pristupljeno 4. kolovoza 2014.)</ref>:
"Prospekt sa maršutom i terminima HADŽ 2014./1435." (pristupljeno 30. travnja 2004.)</ref>:
{|
| valign=top width=30% align=left|
 
===Posjet Medini===
Neki hodočasnici prakticiraju odlazak u posjet [[Medina|Medini]] prije ili nakon što završe obrede hadža. Tamo obilaze znamenitu [[Poslanikova džamija u Medini|Poslanikovu džamiju]], u kojoj se nalazi i njegov grob. Obilaze se i grobovi ostalih članova Poslanikove obitelji i njegovih bliskih prijatelja, na groblju al-Baki. Posjećuju se i druge dvije znamenite džamije u blizini medine: Kuba džamija i Masdžid al-Kibletejn (Džamija dvije kible)., kao i značajne bojišnice iz islamske povijesti:
 
===Umra===
[[Umra]] je kraće dragovoljno hodočašće koje se može obaviti tijekom cijele godine, i sadrži znatno manje obreda od hadža. Umra se satoji od obreda odijevanja u ihram, tavafa i saja, kako je u gornjem dijelu članka opisano.
 
==Simbolika obreda hadža==
Svi obredi hadža posjeduju osobitu [[Simboli|simboliku]], koja se temelji na životu proroka Ibrahima (Abrahama), koga i muslimani vide kao svog praoca, zatim njegove obitelji (supruge mu Hadžere ([[Hagara|Hagare]]) i sina Ismaila (Jišmaela)), ali i na ljudskome životu općenito. Simbolika pojedinih dijelova i obreda hadža je kako slijedi:
[[File:Sa'yee_To_return.jpg|thumb|250px|Hodočasnici ubrzano hodaju tijekom obreda saj, koji simbolizira Hagarino užurbano traženje vode za Jišmaela]]
*'''Putovanje na hadž''': predstavlja [[Čovjek|ljudski život]], koji je također putovanje puno poteškoća, a cilj mu je Božja milost i spasenje.
*'''Odijevanje u ihram''': hodočasnička odjeća se sastoji od dva komada bijele tkanine i podsjeća na ''ćefine'' - komade bijelog platna u koje se umotavaju tijela pokojnika, te se tako sahranjuju, što hodočasnike treba podsjetiti na neizbježnu [[smrt]].
*'''Stajanje na Arafatu''': je obred koji vjernike treba podsjetiti na [[Sudnji dan]], kada će, prema islamskom vjerovanju, svi ljudi [[Uskrsnuće|uskrsnuti]] i okupiti se na jednoj beskrajnoj poljani gdje će čekati da im Alah počne suditi za djela koja su za života počinili.
*'''Tavaf''': kružni obilazak oko Kabe treba podsjetiti vjernike na savršeni sklad Božjeg stvaranja u [[svemir]]u.
*'''Crni kamen''': je sveti kamen uzidan u Kabu, koji je, prema predaji, spušten iz Dženeta ([[Raj]]a), kao podsjetnik Ademu na mjesto iz koga je izgnan. Obred tavafa počinje od ovog kamena, a hodočasnici bi ga po mogućnosti trebali poljubiti.
*'''Saj''': je užurbani hod između brežuljaka Safa i Merva, kao što je i Hadžera (Hagar) užurbano hodala između dva brežuljka tražeći vodu za žednog sina Ismaila (Jišmaela).
*'''Pijenje vode sa Zemzema''': je priznavanje blagoslovljenosti izvoru koji je nastao kada je očajna Hadžera zavapila za vodom. Bog je, prema predaji, iz samilosti prema njoj, poslao [[melek]]a [[Džibril]]a ([[Anđeo|anđela]] [[Gabriel]]a), koji je vrhom svoga krila poškakljao bebu Ismaila, a kada je dijete udarilo nožicama o pijesak, iz njega su potekle vode izvora Zemzem. Muslimani vjeruju da je voda ovog izvora sveta i da ima nebrojena ljekovita svojstva.
*'''Prinošenje žrtve''': je obveza hodočasnicima, ali i svim imućnim muslimanima, na dan Kurban-bajrama, u spomen na proroka Ibrahima, koji je trebao, po Alahovoj naredbi kao ispit svoje vjere, žrtvovati svog prvorođenca Jišmaela (ne [[Izak]]a, kako je navedeno u [[Biblija|Bibliji]]). Kada je Ibrahim odgovorio Božjoj naredbi i krenuo žrtvovati Jišmaela, Bog mu šalje crnog [[Ovan|ovna]] kao zamjenu.
*'''Kamenovanje vraga''': se obavlja na tri mjesta na kojima se [[Šejtan]] (vrag) ukazao Ibrahimu, pokušavajući ga odvratiti od žrtvovanja svoga sina. Ibrahim je tada, prema predaji, bacao [[kamen]]čiće na vraga kako bi ga otjerao od sebe.
 
==Značaj hadža==
 
==Vanjske poveznice==
* [http://islamska-zajednica.hr/hadz/hadz-2014-1435 Islamska zajednica u Hrvatskoj: "Hadž 2015./1435." ]
*[http://www.haj.gov.sa/en-US/Pages/Home.aspx Službena web-stranica Ministarstva za hadž Kraljevine Saudijske Arabije] {{Eng icon}}