Razlika između inačica stranice »INA«

Obrisana 632 bajta ,  prije 5 godina
m
uklonjena promjena suradnika Gd zg (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa
m (uklonjena promjena suradnika Gd zg (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa)
{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}}
{{Tvrtka
[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg|mini|250px|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka]]
| grupa =INA
| ime ='''INA''' -odnosno '''Industrija nafte''' je hrvatska [[nafta|naftna]] [[kompanija]].
| slika = [[Datoteka:INA - Industrija nafte.jpg]]
| vrsta = [[Javna|Public]] ([[Zagreb Stock Exchange|ZSE]]: [http://www.zse.hr/default.aspx?id=17560&dionica=INA-R-A INA])
| osnutak = 1. siječnja 1964.
|
| predsjednik =
| ključneosobe =Zoltán Áldott, Predsjednik Uprave
Siniša Petrović, Predsjednik Nadzornog odbora
 
INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i [[plin]]a, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u [[JANAF]]-u d.d.
| industrija =[[Nafta i plin]]
| zaposleni = INA, d.d.: 8.517 (na dan 31. prosinca 2013.) INA Grupa: 13.460 (na dan 31. prosinca 2013.)
| holding =
| slogan =
| web =http://www.ina.hr/
| sjedište_grad =[[Zagreb]]
| sjedište_država =[[Hrvatska]]
| pod_posluženo =
| usluge =
| prihod = {{Povećanje}} 27,444 milijuna kuna (2013.)
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =
| prestala_postojati =
| dodatak =
|}}
 
{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}}
INA-Industrija nafte, d.d. (INA,
d.d.) je srednje velika europska naftna kompanija. INA Grupa ima vodeću ulogu u
naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnu ulogu u regiji u istraživanju i
proizvodnji nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih
derivata. INA d.d. je dioničko društvo čiji su najveći dioničari naftna
kompanija MOL  i Vlada Republike
Hrvatske, a manji dio dionica nalazi se u vlasništvu privatnih i
institucionalnih investitora. Od 1. prosinca 2006. godine Inine su dionice
izlistane na Zagrebačkoj burzi. INA Grupu čini više ovisnih društava u potpunom
ili djelomičnom vlasništvu INA d.d. Sjedište Grupe nalazi se u Zagrebu,
Hrvatska.
 
== Povijest ==
[[Datoteka:ZgradaUrinj INA Zagreb251208.jpg|mini|220x220px250px|Upravna zgradaPostrojenja INA-e una Zagrebu|leftUrinju kod Rijeke]]
* [[1883]]. Rafinerija nafte u [[Rijeka|Rijeci]]
INA je osnovana 1. siječnja 1964.
* [[1927]]. Rafinerija nafte [[Sisak]]
spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak.
* [[1927]]. Rafinerija [[Zagreb]]
Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 31. prosinca iste
* [[1952]]. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
godine dobiva današnje ime. Od 1990. ona je poduzeće u državnom vlasništvu, od
* [[1963]]. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte [[Rijeka]] i [[Sisak]] nastaje «Kombinat za naftu i plin»
1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije - u kojoj kupnjom 25 posto plus
* [[1964]]. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
jedne dionice Inin strateški partner postaje tvrtka MOL - okončana je 2003.
* [[1968]]. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva [[Kutina]]
godine. Sedam posto dionica preneseno je 2005. u Fond hrvatskih branitelja iz
* [[1970]]. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
Domovinskog rata. Nakon prodaje sedam posto dionica sadašnjim i bivšim
* [[1974]]. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad [[1979]]. godine
radnicima Ine, vlasnička struktura kompanije se izmijenila te je u državnom
* [[1976]]. osnovana [[DINA]]- Petrokemija Rijeka
vlasništvu ostalo manje od 50% ukupnih dionica. U ovom smislu hrvatska Vlada i
* [[1990]]. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
MOL potpisali su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima. U
* [[1993]]. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu [[republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]
listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju
* [[2003]]. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
je MOL uputio dioničarima INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d.. Isplatom novčanih
* [[2006]]. privatizacija INA-e, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici [[27. studenog]] [[2006]].)<ref>http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna</ref>
sredstava dioničarima te preknjižbom dionica pohranjenih tijekom dobrovoljne
javne ponude MOL je povećao vlasnički udio na 47,16%.
 
== Eko incidenti ==
==Istraživanje i proizvodnja==
=== Sisačka rafinerija ===
Zahvaljujući stručnosti, specijaliziranim znanjima i iskustvu svojih inženjera, INA je već desetljećima uspješna u ovom segmentu svoje djelatnosti. Do sada je aktivnosti/projekte istraživanja i proizvodnje obavljala u Hrvatskoj (Panonski bazen, Jadransko podmorje) te u dvadeset država u inozemstvu. Danas posluje u Hrvatskoj, Egiptu i Angoli. U Istraživanju i proizvodnji, kao primarnom pokretaču razvoja kompanije, u budućnosti planira slijediti razvojnu strategiju temeljenu na istraživanjima, razvoju postojećih projekata te kroz potencijalne neorganske korake ostati usmjerena na stopostotnu zamjenu rezervi.
Rafinerija je već godinama pod optužbama za [[zagađivanje okoliša]], a zadnji incident dogodio se [[21. veljače]] [[2007]]. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni [[oblak]] koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a [[lož ulje]] je kroz kanalizaciju završilo u rijeci [[Kupa|Kupi]].
<ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12285 U Sisku mazutni oblak pao na automobile, a loživo ulje završilo u Kupi]</ref> <ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12331&show_media=34127 MUP istražuje eko-incident u Sisku]</ref>
 
=== Puknuća naftovoda ===
* [[1984]]. kod [[Krčki most|Krčkog mosta]] pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
* [[1984]]. kod rijeke [[Dobra|Dobre]], oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
* [[1996]]. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
* [[1996]]. [[Sotin]] kod [[Garčin]]a, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
* [[1997]]. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
* [[1998]]. [[Sotin]] kod [[Strizvojna|Strizivojne]], korozija, iscurilo dva kubika u tlo
* [[2000]]. [[Stružec]], dva kubika iscurilo u tlo i potok <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1560.htm Janafov naftovod oštećen na 122 mjesta, iscurilo 600 [[tona]] nafte (?)]</ref>
* [[2001.]] [[Popovača]], iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke [[Lonja|Lonje]] <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2001/09/02/Clanak.asp?r=unu&c=9 INA mora sanirati teren na kojem je procurio naftovod]</ref>
* [[2004]]. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2004/12/31/Clanak.asp?r=unu&c=2 Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak]</ref>
* [[2005]]. [[Slobodnica]], 1000 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1597.htm Novo curenje iz JANAF-ovog naftovoda kod Slavonskog Broda]</ref>
* [[2005]]. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1615.htm Opet curi nafta iz JANAF-ovog naftovoda kod Brodskog Stupnika]</ref>
* [[2005]]. kod Strizivojne <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2005/04/23/Clanak.asp?r=unu&c=8 Opet iscurila nafta iz Janafa]</ref>
 
== INA i sponzoriranje hrvatskog športa ==
==Rafinerije i marketing==
INA ima dvije rafinerije goriva, smještene u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smještena je na morskoj obali s pristupom luci za brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava u posljednjih je nekoliko godina uloženo više od 5 milijardi kuna. U Rafineriji nafte Rijeka izgrađena su tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa - Blagi hidrokreking, proizvodnja vodika i izdvajanje sumpora te brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija. Postrojenja su u komercijalnom radu od svibnja 2011. godine. U veljači 2014. godine potpisan je ugovor o izradi baznog dizajna za Postrojenje za obradu teških ostataka za Rafineriju nafte Rijeka s kompanijom Bechtel Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS). U Rafineriji nafte Sisak također su izgrađena tri postrojenja, odnosno postrojenje za izdvajanje sumpora (tzv. Claus postrojenje), postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje Izomerizacije. Također, Rafinerija nafte Sisak od sredine 2013. godine ima mogućnost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine je u rad pušten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA, dok je u travnju 2014. izvršena montaža novih koksnih komora na Koking postrojenju u Rafineriji nafte Sisak.
INA tržištu nudi proizvode koji zadovoljavaju najviše europske standarde.
 
== INA i kultura ==
==Maloprodaja==
1994. je godine INA, zajedno s [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskim kulturnim klubom]], utemeljila [[INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]. Dodjeljuje se godišnje<ref name="Večernji 2010.">[http://www.vecernji.hr/vijesti/auburger-bagdasarov-nagradeni-promicanje-hrvatske-kulture-clanak-207801 Večernji list] Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.</ref>.
Segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mrežom od 445 benzinskih postaja u Hrvatskoj te susjednim zemljama. Krajem 2010. pokrenut je projekt modernizacije maloprodajne mreže, zahvaljujući kojem INA danas upravlja najvećom moderniziranom maloprodajnom mrežom u zemlji.
 
== OdrživiIzvori razvoj==
{{izvori}}
INA održivi razvoj smatra jednim od temeljnih načela svoga poslovanja, što predstavlja našu trajnu predanost uravnoteženoj integraciji gospodarskih, okolišnih i društvenih čimbenika u svakodnevno poslovanje. INA je jedna od prvih hrvatskih kompanija koja je počela objavljivati godišnja izvješća o zaštiti okoliša (prvo je izdano 1997. godine), što predstavlja dugu tradiciju uključivanja principa održivog razvoja u Inino poslovanje. INA je članica Global Compacta, najveće mreže za društveno-odgovorno poslovanje u svijetu. Implementacijom 10 načela Global Compacta, INA podržava i promiče u svom poslovanju temeljne društvene vrijednosti s područja ljudskih prava, radnih prava, zaštite okoliša i borbe protiv korupcije.
 
{{commonscat|INA}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ina.hr/ INA - Industrija nafte d.d.]
 
{{mrva-tvrtka}}
 
[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]