Wikipedija

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
m uklanjanje izmjene 4359959 suradnika Mostarac (razgovor)
Redak 24:
U proljeće 1944., ZAVNOH je raspisao »Zajam narodnog oslobođenja« i u optjecaj pustio obveznice te iskazao zanimanje za obnovu i širenje [[hrvat]]skog školstva i uopće prosvjete i kulture kao jednog od preduvjeta za bržu i primjereniju politizaciju naroda.
 
[[Treće zasjedanje ZAVNOH-a]] je održano u Topuskom, 8. i [[9. svibnja]] [[1944.]]. Poznato je kao ''Sabor u Topuskom''. Na tom je zasjedanju formalno utemeljena [[FederativnaFederalna Država Hrvatska]]. Novousvojenim "Pravilima ponašanja ZAVNOH-a", ukinut je Izvršni odbor, a osnovan je ''Prezidij Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske''. [[ZAVNOH]] je donio je četiri ustavna akta:<ref name="Hrvatska">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] - [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska Hrvatski sabor]</ref>
 
:1. ''Odluka o odobrenju rada predstavnika Hrvatske u [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]]'',<ref name="HELZMK" /> u okviru koje je prihvaćena odluka o stvaranju zajedničke [[Demokratska Federativna Jugoslavija|federativne države]] s ostalim narodima Jugoslavije na principu nacionalne ravnopravnosti<ref name="HELZMK" />
Redak 35:
::Žene imaju ista prava kao muškarci.
::Svakom građaninu je zajamčena osobna i vlasnička sigurnost. Zajamčeno je pravo vlasništva.
:4. ''Odluka o ustroju i poslovanju narodnooslobodilačkih odbora i skupština u [[FederativnaFederalna Država Hrvatska|FederativnojFederalnoj Državi Hrvatskoj]]''<ref name="HELZMK" />
[[Datoteka:Third session of ZAVNOH.JPG|mini|[[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]] govori na [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|Trećem zasjedanju ZAVNOH-a]] u Topuskom]]
Prema Poslovniku ZAVNOH-a, umjesto Izvršnog odbora izabrano je Predsjedništvo od 31 člana. Tim odlukama ZAVNOH se oblikovao u »pravi državni sabor Hrvatske«, odluke kojega su bile presudne za održanje [[hrvatsko državno pravo|hrvatskoga državnog kontinuiteta]].<ref name="HELZMK" /> [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], potpredsjednik ZAVNOH-a je ustvrdio: »Velik je i dalekosežan politički i povijesni značaj ovih odluka za sudbinu i budućnost Hrvatske«.<ref name="Šeks">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=13606&sec=421 Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa na svečanosti obilježavanja 63. obljetnice ZAVNOH-a - Topusko, 2007.]</ref> Pokrenuto je osnivanje Telegrafske agencije Hrvatske, u to je vrijeme uveden [[vjeronauk]] kao izborni predmet, a u radu ZAVNOH-a sudjelovali su i članovi HSS-a te Srpski klub vijećnika.<ref name="Herbang">[http://www.andrija-hebrang.com/kronologija.htm Kronologija života i nestanka Andrije Hebranga]</ref>
Redak 51:
 
== Upravni ustroj ==
Ustroj [[FederativnaFederalna Država Hrvatska|FederativneFederalne Države Hrvatske]] razvijao se u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu]], po modelu ''od dna do vrha'', što znači da su se prvo razvijali niži oblici organiziranja, koji su svoj vrhunac dosegli stvaranjem Zavnoha. Tako je potkraj [[1941.]] bilo 677 različitih [[Narodnooslobodilački odbor|narodnooslobodilačkih odbora]],<ref name="Tuđman">[[Franjo Tuđman|Tuđman, Franjo]]. ''Bespuća povijesne zbiljnosti : Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja'', Biblioteka ''Hrvatske povjesnice'', Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990., ISBN 86-401-0042-X {{Citat|Osim toga, NOP u Hrvatskoj postigao je najviši stupanj političke organizacije antifašističke fronte i nove revolucionarne vlasti: potkraj 1941. u Hrvatskoj je bilo 677 različitih odbora NOP-a, godinu dana kasnije ima već 1609 NOO-a, a na kraju 1943. sva je Hrvatska prekrivena s mrežom od 4596 NOO-a, od mjesnih preko kotarskih do okružnih i oblasnih.|Tuđman, 1990., 443.}}</ref> [[1942.]] ima već 1609 NOO-a, a krajem [[1943.]] 4596 NOO-a.<ref name="Tuđman"/>
 
Od navedenih 4596 NOO-a, na širem [[zagreb]]ačkomu području djelovalo ih je 1147, 699 u [[Slavonija|Slavoniji]], 703 u [[Dalmacija|Dalmaciji]], 491 u [[Istra|Istri]], 178 u [[Pokuplje|Pokuplju]], 247 na [[Banovina|Banovini]], 278 u [[Lika|Lici]], 318 na [[Kordun|Kordunu]], 183 u [[Gorski kotar|Gorskomu kotaru]], 266 u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] i 86 u [[Karlovac|karlovačkomu]] okružju.
Redak 60:
U [[SR Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]] se kao ''Dan Zavnoha'' od [[1982.]] do [[1990.]] smatrao [[14. lipnja]].<ref>[[s:Zakon o Povelji i Plaketi Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske|Zakon o Povelji i Plaketi Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]]</ref>
 
Odluke ZAVNOH-a imale su presudno i dalekosežno značenje u obrani [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]] te su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske.<ref name="HELZMK" /> [[Republika Hrvatska]] je u izvorišnim osnovama svog [[Ustav Republike Hrvatske|prvog Ustava]] jasno naznačila da svoju državnost u vremenu [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]] temelji na [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkoj borbi]] i odlukama [[ZAVNOH|Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske]] o stvaranju [[FederativnaFederalna Država Hrvatska|FederativneFederalne Države Hrvatske]], a nasuprot proglašenju [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]].
 
{{citat|Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:<br/>[...]<br/>u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. - 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.|[[:s:Ustav Republike Hrvatske|Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske]]}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Zemaljsko_antifašističko_vijeće_narodnog_oslobođenja_Hrvatske"