Inačica od 10. travnja 2014. u 00:09 uredi Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.203 edits m →‎Drugi pohod na Azov ← Starija izmjena		Inačica od 13. kolovoza 2014. u 02:55 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.203 edits m →‎Prvi pohod na Azov Novija izmjena →
Redak 27: == Prvi pohod na Azov == Prvi pohod ma Azov započeo je u proljeće [[1695.]], Petar Veliki je naredio svojoj vojsci (31.000 vojnika i 170 topova) da prodre do Azova. Vojska se sastojala od udarnih [[pukovnija]] i [[Kozaci\|Donskih kozaka]] i bila je podijeljena u tri grupe pod zapovjedništvom; ''Franza Leforta'', ''Patricka Gordona'' i ''Avtonoma Golovina''. Vojni provijant je brodovima prevožen Donom iz ~~Voronježa~~[[Voronjež]]a. <ref>В. Д. Доценко. Глава I. Флот Петра Великого. Азовский флот. Великое посольство. Керченский поход. — Морской альманах. № 1. История Российского флота.: Санкт-Петербург. 1992. С. 15 {{ru icon}}</ref> Između [[27. lipnja]] i [[5. srpnja]] [[Rusi]] su uspjeli opkoliti utvrdu [[Azov]] s ozemlja, ali nisu mogli spriječiti dopremu opkoljenim branitaljima rijekom i popunjavanje njihovih rezervi. Nakon dva neuspješna napada [[5. kolovoza]] i [[25. rujna]] opsada je prekinuta [[1. listopada]]. Druga ruska armija od 120.000 vojnika, mahom konjice, strijelaca (poseban rod vojske) i [[Ukrajinski kozaci\|ukrajinskih kozaka]] pod zapovjedništvom ''Borisa Šeremetjeva'' imala je zadatak prodrijeti do donjeg toka rijeke [[Dnjepar\|Dnjepra]] i zauzeti sve osmanske utvrde. Glavnu utvrdu ''Kazy-Kerman'' Rusi su zauzeli nakon što je eksplozijom raznesena središnja barutana. No i pored uspjeha Rusi nisu mogli držati tako veliko područje, te su povukli većinu svojih snaga. Ugovorom iz [[Istambul\|Carigrada]] [[1700.]] godine i preostali Rusi su povukli, a Donji Dnjepar proglašen je demilitariziranom zonom.

Azovske bitke: razlika između inačica