Razlika između inačica stranice »Suradnik:Weraasd/Pješčanik«

bez sažetka
{{Infookvir Cesta u Hrvatskoj
 
|naziv = Žumberačka magistrala
{{Infookvir planina
|naziv ime alt = Žumberačka gora
| slikaboja = [[Datoteka:Gorjanci.jpg|300px]]lokalna
|oznaka =
| Opis slike = Pogled na Svetu Geru iz [[Pangrč Grm|Pangrč Grma]] u Gorjancima
| Visinakarta = [[Sveta Gera]] - 1178
|E oznaka =
| Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}<br />{{ZD|HŽ|ZGŽ}} [[Zagrebačka županija]]<br />{{ZD|HŽ|KAŽ}} [[Karlovačka županija]]
|vrsta =
| Dio gorja = miješana obilježja [[Dinaridi|Dinarida]] i [[Alpe|Alpa]]
|dužina =
| Kordinate = {{Coord|45.74907305|15.30917984|region:HR_type:mountain_scale:100000_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
|upravitelj Najduža staza = Hrvatske Putceste, KraljiceGrad Samobor bukve
|planirana dužina =
| Planinarski domovi = Planinarska kuća Scout<br />Planinarska kuća Vodice <br />Planinarski dom Veliki Dol<br />Planinarski dom Željezničar <br />Planinarski dom Šoićeva kuća<br />Planinarski dom Žitnica <br />
|vrijeme izgradnje = 1858.
| Najbliži gradovi = [[Samobor]]<br />[[Jastrebarsko]] <br />[[Ozalj]] <br />[[Novo Mesto]] (u Sloveniji)<br />
|početna Starost točka = [[Mezozoik]]Bregana
|čvorovi = Kostanjevac
| Ostali vrhovi = Ravna Gora (1001 m)<br />Ječmište (976 m) <br />Karvanka (888 m)<br />Japetić (879 m)<br />Ravnice (860 m)<br /> Zečak (795 m)<br />Plešivica (Čerga) (778 m)<br />Štula (576 m)
|krajnja točka = Sošice
| Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=Žumberačka&nbsp;gora|lat=45.850|long=15.500|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|border=none|caption=<center>Pozicija Žumberačke gore na karti Hrvatske</center>}}
|regije = Žumberak
|gradovi =
|slika =
|opis slike =
}}
[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap.]]
'''Žumberak''' ili '''Žumberačka gora''' ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Gorjanci'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Uskokengebirge'') je [[gorje]] koje se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, te dijelom u [[Slovenija|Sloveniji]]. Najviši je vrh ''[[Sveta Gera|'''Sveta Gera''']]'' (Trdinov vrh) na 1178 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]], koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i '''Alpska Hrvatska'''. Žumberačko gorje sastoji se od nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i [[Plešivica|Pleševica]] (poznata i kao Jaskanska Plješivica).
 
Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke ove lijepe planine , nekada su se koristila i rudna bogatstva s kojima je Žumberak poznat, osobito se vadio [[bakar (element)|bakar]] i u manjim količinama uz bakar i [[zlato]] te [[željezo]]. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim (slavenskim) stanovništvom kao i potomcima postrojba [[Uskoci|Uskoka]], doseljenika s juga koji su u Žumberku od poziva cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] 1530. da štite [[Austrijsko Carstvo|Austriju]], [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]] od [[Osmansko Carstvo|Turaka]].
 
Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]].
 
== Zemljopis ==
Žumberačka gora smještena je između rijeke [[Krka (Slovenija)|Krke]], [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]], te gradova i naselja [[Samobor]]a, [[Jastrebarsko]]g, [[Brežice|Brežica]], [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevice]], [[Novo Mesto|Novog Mesta]], [[Metlika|Metlike]], [[Ozalj|Ozlja]] i [[Krašić]]a.. Većim dijelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]].
 
Područje ove gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.
 
U dijelu koji je u Zagrebačkoj županiji područje je podijeljeno između grada [[Samobor]]a, grada [[Jastrebarsko]]g i grada [[Ozalj|Ozlja]] te općina: [[Žumberak (općina)|Žumberak]] i [[Krašić]].
 
Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca:
=== Žumberačka gora ===
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini [[Bregana|Bregane]], na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do ''Rijeke'', odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode]</ref>
=== Samoborsko gorje ===
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.
 
==== [[Plešivica]] ====
Istaknuti masiv na jugu Samoborskog gorja, na istoku seže do Okića, a na jugu se spušta u Plešivičko vinogorje i u nizinu [[Pokuplje|Pokuplja]].
 
=== Gorjanci ===
Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]]. Na sjeveru granica je rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].
 
=== Podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore ===
[[Datoteka:Podjela_zumberacke_gore.jpg|500px|ništa|Približna podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore.]]
=== Reljef ===
 
===Špilje===
Na području Parka prirode nalazi se 151 obrađenih speleoloških pojava, među kojima je 84 špilja i 67 jama. S obzirom na morfološke značajke i dimenzije, prevladavaju jednostavne špilje i jame duljine i dubine do 50 m. Dimenzije špilja rastu s porastom morfološke složenosti od jednostavnog prema složenom tipu pa su najdulje složene špilje. Među istraženima je 8 špilja duljih od 100 m.
 
{| class="wikitable"
! Špilja
! Ukupna duljina
! Horizontalna duljina
|-
| Provala
| 2161 m
| 1862 m
|-
| Bedara
| 1593 m
| 1206 m
|-
| Dolača
| 1262 m
| 1171 m
|}
 
 
 
 
 
 
 
Većinom prevladavaju [[dolomit]]i iz [[trijas]]a te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš ([[krš]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[paleozoik]]u, točnije [[perm]]u prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name="speleo-klub">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje]</ref>
 
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je ''premreženo'' potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.
 
Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom [[Hrbat|hrbtu]] koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
* Špilja Provala, duljine od 1862 metra
* Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name="speleo-klub"/>
 
Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su [[Sošice|Sošičko polje]], kao i [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlo Polje]], koje je pravi primjer polja u kršu.
 
Od vodenih tokova su najbitniji rijeka [[Kupčina]] koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati [[Sopotski slap]] visine od preko 40 metara. Tu su još i [[Bregana (rijeka)|Bregana]], [[Gradna (rijeka)|Gradna]] te [[Slapnica (rijeka)|Slapnica]] s svojim slapovima, [[Vranjački slap|Vranjačkim slapom]] (sa [[Sedrena barijera|sedrenom barijerom]]) te [[Brisalo]]m.
 
== Flora i fauna ==
 
 
 
 
Veliki slapovi Žumberka skupno je ime za 5 najvećih slapova Žumberačke gore. Svi se slapovi nalaze na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Četiri slapa se nalaze u Žumberku, a jedan u Samoborskom gorju (vidi podjelu Žumberačke gore). Najveći i najpoznatiji je Sopotski slap kraj sela Sopote u blizini Sošica. U dubokoj dolini (dragi) Slapnice nalaze se slap Brisalo i Vranjački slap. Na zapadu Žumberačke gore na rijeci Sušici, kraj sela Kuljaji, nalazi se Zeleni vir. Najznačajniji slap Samoborskog gorja slap je Cerinski vir na Javorečkom potoku.
 
== Sopotski slap ==
Sopotski slap je najveći slap Žumberačke gore i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Nalazi se na jednom od početnih krakova rijeke Kupčine. Visok je 40 metara, a sastavljen je od tri kaskade. nastao je zahvaljujući tankom vapnenačkom sloju na dolomitnim stijenama. Poseban je i po tome što se nalazi na izrazito visokoj nadmorskoj visini, iznad 700 metara. Na dnu slapa je stari mlin koji više nije u funkciji. Nakon slapa voda otječe prema jugu i spušta se u dolinu Kupčine.
Pokraj slapa vodi vrlo strma staza po kojoj se može doći na vrh slapa i dalje prema planinarskom domu Vodice.
 
[[Datoteka:slap_Zumberak.JPG|mini|Sopotski slap.]]
 
== Slap Brisalo ==
 
Slap Brisalo nalazi se u dubokoj dolini Slapnice, koju zbog svoje dubine često znaju nazivati kanjonom. Slapnica je posebno zaštićena kao značajni krajobraz. Međutim, sam slap se ne nalazi na rijeci Slapnici nego na njenoj pritoci, Dubokom potoku, koji se samo malo niže od slapa ulijeva u Slapnicu.
Slap pada s petnaestak metara visoke sedrene stijene. U podnožju slapa, koje je u obliku velikog amfiteatra, stvara se poseban ugođaj za vrijeme većih voda. u tom amfiteatru nalazi se i malo jezero koje je je slap izdubio svojim erozijskim djelovanjem. Kamenje u podnožju slapa je obraslo vodenim alagama, mahovinom i papratnjačama. Staza pored slapa vodi dalje u Žumberak, do sela Pećno.
 
== Vranjački slap ==
Vranjački slap, tj. vodopad, visok je petnaestak metara i nalazi se u Slapnici. Manje je poznat od obližnjeg slapa Brisalo. nalati se na potoku Vranjak koji je pritoka potoka Slapnice. Slap je nastao na visokoj okomitoj sedrenoj stijeni koja zatvara potočnu dolinu Vranjački klanac. U sedrenim stijenama blizine nalazi se Vranjačka špilja. Ta sedra i dalje nastaje prirodnim procesom taloženja Osobito je raskošan kada je bogat vodom nakon kiša. Nažalost okolica slapa je obrasla šumom te je teško vidjeti slap u njegovoj punoj veličini.
 
===Cerinski vir===
Cerinski vir, slap je visok 10 m, koji je osobito lijep u proljeće i jesen kad je potok bogat vodom. Tvore ga vode potoka Javorec. Vodom je bogat u proljeće i kasnu jesen. Nalazi se u uskoj i strmoj dolini. Najznačajniji je slap Samoborskog gorja. Do njega se najlakše stiže preko Smerovišća i Cerine ili preko Velikog Lipovca.
 
 
http://www.mojzumberak.com/vijest.php?id=960 -----zv
http://www.sutla-zumberak.hr/hr/klaster/objekti/cerinski-vir,2881.html
http://www.sutla-zumberak.hr/hr/klaster/objekti/slap-brisalo,2876.html ------brisalo
 
 
http://www.sutla-zumberak.hr/hr/klaster/objekti/sopotski-slap,2870.html
http://drumtidam.info/eko-i-etno/odmor-i-imanja/3657-dolina-slapnice-na-umberku
 
 
 
 
Na slici se nalazi »Zeleni vir«, najatraktivniji dio potoka Sušica. Nizvodno 2-3 km od izvora potoka Sušica nalazi se velebni kanjon sa klisurama dug oko 300 metara. Struga potoka je urezana oko 20 metara u stijenama sa razmakom ponegdje manje od 1 metra.
 
Drveće, koje raste iznad kanjona se u vrhu skoro spaja sa lijeve i desne strane potoka, pa kada je šuma zelena, daje potoku i jezercima među klisurama zelenu boju. Pošto se u tim jezercima nalaze i virovi, kroz koje voda djelomično propada, smatra se da je zbog toga ovaj dio Sušice i nazvan Zeleni vir.
 
Žumberačka magistrala je ime za glavnu i najdužu cestu Žumberka. Trasa ceste počinje u Gabrovici gdje počinje uspon na glavni greben Žumberačke gore, nadalje vodi kroz Stojdragu, Poklek, do najvišeg prijevoja koji se nalazi između Novog Sela Žumberačkog i Budinjaka
Do njega vodi, od sela Kuljaji, dobar vozni šumski put, od kojeg je Zeleni vir udaljen oko 300 metara. Zbog njegove izvanredne i jedinstvene atraktivnosti vrijedi ga potražiti i vidjeti.
327

uređivanja