Mladež Hrvatske demokratske zajednice: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak poveznice
m →‎Povijest: poveznica na Studentski zbor
Redak 39:
U sukobu u travnju i svibnju 1994. između tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] i predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], MHDZ gotovo jednoglasno daje potporu Tuđmanu, prije svega iz ideološkog uvjerenja mladih aktivista da se bivši dužnosnici [[UDBA]]-e trebaju povući iz javnog djelovanja.
 
Nategnuta politička situacija zbog neučinkovitosti [[UNPROFOR]]-a i održavanja status quo na crti razdvajanja bila je u središtu rasprave na 2. Konvenciji MHDZ-a održanoj 7. i 8. srpnja 1994., koja je održana u [[Osijek|Osijeku]]u športskoj dvorani ''Zrinjevac'' uz nazočnost 360 izaslanika i 1500 članova iz [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. Na zahtjev slavonskih izaslanika izglasana je rezolucija po kojoj se podržao prosjved hrvatskih prognanika i tražilo isključenje mogućnosti produženja mandata [[UNPROFOR]]-u bez njihova razmještanja na hrvatskim granicama. U novoj Programskoj povelji MHDZ se zalaže za približavanje [[Europska Unija|Europskoj Uniji]] s dugoročnim ciljem članstva u njoj, te se tražilo osnivanje Ureda za kontrolu monopola i kartela i tražilo djelomičnu reviziju upitnih pretvorbi. Na Konvenciji se po prvi puta [[Franjo Tuđman]] u ulozi predsjednika HDZ-a obratio stranačkom podmlatku. Izabrano je novo vodstvo, a za nacionalnog predsjednika ponovno je izabran Mario Kapulica. Na toj Konvenciji usvojen je zaključak o ''konfederalnom odnosu'' s [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladeži HDZ Bosne i Hercegovine]], u skladu s tada po [[Washingtonski sporazum|Washingtonskom sporazumu]] previđenompredviđenom konfederalnom odnosu s [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacijom Bosne i Hercegovine]]. Na prvoj Konvenciji [[Mladež Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine|Mladež HDZBiH]] u [[Mostar|Mostaru]] potpisan je sporazum, čime su te dvije organizacije imale zajednička tijela, a predsjednik MHDZ BiH po položaju postaje jedan od nacionalnih dopredsjednika. Za prvog predsjednika MHDZ BiH izabran je Zoran Tomić.
 
Pored unutarnjo-političkih tema MHDZ pokrenula je niz okruglih stolova u borbi protiv narkomanije i alkoholizma, plakatnu kampanju upozorenja na opasnosti od AIDS-a, te pokreće svoje glasilo ''"Hrvatski Junior"'' i zalaže se za osnivanje stranačke [[Zaklada|zaklade]]. U svibnju 1995. članova HDZ-a mlađih od 30 godina ima 60.868, a djelatnih članova MHDZ-a 28.891. U Hrvatskoj, organizacija tada broji 142 gradske i općinske organizacija, u inozemstvu 36, a u Bosni i Hercegovini 53 općinskih organizacija.
Redak 50:
MHDZ u proljeće 1996. kao prvi politički podmladatak pokreće vlastitu [[Internet]] stranicu. Godinu dana poslije uz suradnji sa [[Zaklada hrvatskog državnog zavjeta|Zakladom hrvatskog državnog zavjeta]] pokreće projekt "HDZ na Internet", te 10. travnja 1997., a uoči [[lokalni izbori|lokalnih izbora]], Franjo Tuđman u Glavnom tajništvu HDZ-a pušta u promet stranačku Internet stranicu.
 
Iste godine MHDZ u suradnji sa studentskim udrugama pokreće javnu raspravu o osnivanju [[Studentski zbor|Studentskog zbora]], zamišljenu kao predstavničku instituciju studenata na hrvatskim [[Sveučilište|Sveučilištima]] i [[Fakultet|Fakultetima]]. U lipnju 1996. [[Hrvatski Sabor|saborski zastupnik]] HDZ-a Mario Kapulica predstavio je u [[Sabor Republike Hrvatske|Saboru Republike Hrvatske]] nacrt ''Zakona o studentskom zboru'', te ga je [[Hrvatski Sabor|Zastupnički dom]] izglasao. Na 3. Konvenciji održanoj u [[Split|Splitu]] 26. i 27.7.1996., pod geslom "Egzistencija mladih - budućnost drzave" naglasak je stavljen na gospodarsku i socijalnu politiku, posebno po pitanju zapošlavanja i stambenog zbrinjavanja mladih, te obnovu sela.