Aminokiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Lektura
m Format
Redak 1:
[[Datoteka:Aminoacid general structure.png|desno|okvir|Opća struktura aminokiselina.]]
 
U [[kemija|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino skupinu (-NH2NH<sub>2</sub>) i karboksilnu skupinu (-COOH). Njihova glavna [[biologija|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina, a nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i [[citrulin]]).
 
Aminokiseline su prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju. Uglavnom su međusobno povezane u makromolekule peptida i proteina. U proteinima se nalazi samo dvadeset vrsta aminokiselina. Sve su one, osim prolina, α-aminokiseline jer su amino i karboksilne skupine vezane za isti, α-atom [[ugljik]]a. Osim amino i karboksilne skupine, strukturu aminokiselina određuje i bočni lanac koji se naziva i ostatak i obilježava se s R. <br>
Redak 13:
 
# Aminokiseline nepolarne R-skupine: [[alanin]], [[valin]], [[leucin]], [[izoleucin]], [[prolin]], [[fenilalanin]], [[triptofan]], [[metionin]].
# Aminokiseline polarne R-skupine (-ON, -ЅN, -SONH2SONH<sub>2</sub>). Ove skupine omogućavaju formiranje vodikovih veza koje su osnova za formiranje viših oblika organizacije aminokiselina u molekulama proteina: [[glicin]], [[serin]], [[treonin]], [[cistein]], [[tirozin]], [[asparagin]], [[glutamin]].
# Aminokiseline s kiselom R-skupinom <small>(s negativno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: [[asparaginska kiselina]] i [[glutaminska kiselina]].
# Aminokiseline s bazičnom R-skupinom <small>(s pozitivno naelektriziranim bočnim lancima)</small>: [[lizin]], [[arginin]], [[histidin]].