Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 514 bajtova ,  prije 5 godina
Izmjenio Johannes Kepler
'''Johannes Kepler''' ([[Weil der Stadt]] kraj [[Stuttgart|Stuttgarta]], [[27. prosinca]] [[1571]]. - [[Regensburg]],[[15. studenog]] [[1630]].), [[njemačka|njemački]] [[astronom]], [[matematičar]] i [[Astrologija|astrolog]]. Ustanovio je [[Planetarna putanja|gibanje planeta]] po [[elipsa]]ma, te time srušio teorije i vjerovanja da se [[Planet|planeti]] oko [[Sunce|Sunca]] gibaju po [[kružnica]]ma ([[Prvi Keplerov zakon]]).<ref>"Faktopedija", ilustrirana enciklopedija 11. izdanje, 2004. Mozaik knjiga, str.32</ref> Nakon teškog djetinjstva odlučio se za crkvenu karijeru, pa je 1584. stupio u [[sjemenište]] u Adelsbergu. Pošto je primljen na Sveučilište u [[Tübingen]]u, gdje ga je astronomiji poučavao [[Nikola Kopernik|Kopernikov]] sljedbenik Michael Mästlin, napustio je svećeničku službu i 1594. prihvatio katedru [[astronomija|astronomije]] u [[Graz]]u. Njegov su rad zapazili [[Galileo Galilei]] i [[Tycho Brahe]], koji ga je pozvao za pomoćnika u [[Prag]]. Nakon Braheove smrti 1601., preuzeo je njegov položaj dvorskoga matematičara i astrologa cara [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfa II]]. Od listopada 1604. do početka 1606. promatrao je novu zvijezdu (Keplerova [[supernova]] ili SN 1604), koja je sjajem u maksimumu nadmašivala sjaj [[Jupiter]]a; na mjestu [[zvijezde]], za koju se danas zna da je bila supernova, zapažaju se samo difuzni ostatci, bez ostatka zvijezde.
 
Koristeći vrlo točna Braheova opažanja [[planet]]a [[Mars]]a, Kepler je otkrio pravilnosti u planetskim gibanjima koja su poznata pod imenom [[Keplerovi zakoni]]. Prva dva zakona objavio je 1609. u svojem glavnom djelu ''[[Astronomia nova]]''. On je bio prvi od astronoma koji se sasvim riješio epicikala, [[geometrija|geometrijskih]] konstrukcija koje su uvedene u [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]]. U istom djelu objavio je svoje tumačenje [[Morske mijene|plime i oseke]] kao posljedice djelovanja [[Mjesec]]a. No njegovo traženje razloga zbog kojih se planeti gibaju svojim stazama gubilo se u naivnim predodžbama. Tek je [[Isaac Newton]], na temelju dinamike i triju Keplerovih zakona, ustanovio [[Newtonov zakon gravitacije|zakon opće gravitacije]].
 
Nakon Praga, Kepler je 1612. prešao u [[Linz]], gdje je predavao matematiku. God. 1615. izdao je matematičko djelo ''Nova stereometrija vinskih bačava /ustvari zakrivljenih ploha/'' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Nova Stereometria Doliorum Vinariorum''), u kojem se služio postupcima koji ga čine pretečom [[infinitezimalni račun|infinitezimalnoga računa]]. Godine 1619. objavio je djelo ''Skladnosti svijeta'' (lat. ''Harmonices mundi'') u kojem se izlaže njegov treći zakon. Nastavljajući Braheov rad, 1627. izdao je ''Rudolfinske tablice'' (lat. ''Tabulae[[Tabuli Rudolphinae]]'') za izračunavanje položaja [[planet]]a, s [[logaritam]]skim tablicama, tablicama atmosferske refrakcije, te katalogom 1005 [[zvijezda]]. Tablice su bile u upotrebi još cijelo stoljeće. Kepler je pridonio i modernoj [[optika|optici]] konstrukcijom astronomskoga [[teleskop]]a ('''Keplerov dalekozor''' je vrsta [[dalekozor]]a ili teleskopa s dvjema sabirnim (konveksnim) [[Leća (optika)|lećama]], koji daje obrnutu sliku predmeta), a također i tumačenjem širenja [[svjetlost]]i i djelovanja oka. <ref> '''Kepler, Johann(es)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31225] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Djetinjstvo i obrazovanje ==

S astronomijom se susreo rano, te je razvio ljubav prema njoj koja je trajala cijeli život. Sa šest godina promatrao je ''Veliki komet iz 1577.'', i zapisao o tome: "Majka me odvela na visoko mjesto da ga gledam". Međutim, male [[boginje]] su ga ostavile slabog vida i bolesnih ruku, ograničavajući njegovu sposobnost bavljenja promatračkom astronomijom.

 U to vrijeme su [[Protestantizam|protestanti]] nastojali solidno školovati siromašnu i nadarenu djecu, kako je Johannes bio jedan od njih, primaju ga u osnovnu školu. Poslije odlazi u bogoslovnu školu, gdje maturira sa 17. Godine 1589. Kepler nastavlja školovanje na sveučilištu u [[Tübingen]]u kao [[student]] [[filozofija|filozofije]] i [[teologija|teologije]]. Filozofiju je studirao pod Vidom Müllerom, koju je vrlo brzo završio, te prelazi na teologiju. Iako je od djetinjstva bio vrlo religiozan, nikada nije imao namjeru postati [[svećenik]]om, ali to je bio jedini način da se u to siromašno doba obrazuje. Pokazao se vrhunskim matematičarom i stekao reputaciju kao vješt astrolog, izrađujući horoskope za kolege studente. Pod profesorom Michaelom Maestlinom, on je naučio [[Klaudije Ptolomej|Ptolomejski sustav]] kao i [[Heliocentrični sustav|Kopernikov sustav planetarnog gibanja]]. U tom trenutku se opredijelio za [[Nikola Kopernik|Kopernikov]] sustav. U studentskim raspravama, branio je heliocentrizam iz teorijske i teološke perspektive, vjerujući da je [[Sunce]] glavni izvor moći u [[svemir]]u. <ref> Seminar – Životopisi matematičarki i matematičara: "Johannes Kepler", Sveučilište u Zagrebu, PMF - Matematički odjel, Studenti: Matija Mandarić, Božana Odorčić, Krunoslav Rajčić, web.studenti.math.pmf.unizg.hr, 2014.</ref>
 
== RadGraz prije(1594. Brachea– 1600.) ==
[[Datoteka:Barbara Müller and Johannes Kepler.jpg|mini|desno|250px|Johannes Kepler i Barbara Müller.]]
 
[[Datoteka:House of Johannes Kepler.JPG|mini|desno|250px|Kuća u kojoj su živjeli Johannes Kepler i Barbara Müller u Gössendorfu blizu [[Graz]]a (1597. - 1599.).]]
[[Datoteka:Kepler-solar-system-1.png|mini|150px250px|desno|Keplerov model [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] iz ''[[Mysterium Cosmographicum]]'' (''Svemirska tajna'') 1600.]]
=== Profesor Kepler ===
Poslije četiri godine studija teologije, upravo kad je bio pred završnim ispitima, ponuđeno mu je mjesto [[profesor]]a Protestantske škole u [[Graz]]u. Profesori su zaključili da će nezavisni, znatiželjni i prkosni Kepler, koji je javno branio Kopernika, biti bolji profesor nego [[svećenik]]. Kepler je bio počašćen, no nije bio oduševljen – položaj je bio nizak. Na kraju su znatiželja i nezavisnost tog položaja prevagnuli i on prihvaća ponudu u travnju 1594., u dobio od 23, pod uvjetom da se može vratiti i završiti teološki studij.
 
Predavanja matematike u Grazu su bila veliko razočarenje za njega. Imao je malo učenika, uzbuđivao se zbog malih stvari koje su bile nerazumljive njegovim učenicima. Neuspjeh ga je tjerao u očaj, te je molio svog profesora Maestlina da ga vrati. No uprava škole je bila zadovoljna njime, te mu nije dopustila da se vrati na sveučilište u Tübingenu. Drugi dio njegova posla se svodio na ''primjenjenu astronomiju'', [[astrologija|astrologiju]]. Morao je pisati godišnje [[kalendar]]e i [[horoskop]]e, što mu je osobno bilo zanimljivo. Za jedan kalendar je dobivao 20 florina, što je tada bila pristojna suma.
Predavanja matematike u [[Graz|Grazu]] ispala su veliko razočaranje za njega; Prve godine je imao malo studenata, a druge godine ni jednog. Tome je doprinijela njegova mentalna formacija neprilagođena [[pedagogija|pedagogiji]]. On je imao vrlo bujnu maštu, jako spregnutu s osjećajima, tako da je njena krivudanja jedva on sam pratio. Često se uzbuđivao zbog malih stvari, nerazumljivih prosječnom đaku. Ti isti prosječni đaci ga često nisu razumijevali i bio im je smiješan.
Neuspjeh ga je tjerao u očaj i Kepler je molio svog profesora Mestlina da ga vrati. Uprava škole je međutim bila zadovoljna njime. Govorili su da to nije njegova krivica, i dodijelili su mu dodatna predavanja - retoriku i čitanje [[Virgilije|Virglija]].
Drugi dio njegovog posla svodio se uglavnom na "primijenjenu astronomiju", tj. [[astrologija|astrologiju]]. Morao je spremati godišnje [[horoskop|horoskope]] i kalendare. Kepleru je to bilo zanimljivo, uostalom dobivao je i 20 [[forinta|forinti]] po horoskopu, što je tada bila pristojna suma.
Sa prvim kalendarom/horoskopom je imao sreće; predvidio je dva događaja (koja su objektivno bila prilično izvjesna): ''Hoće li zima biti jaka i da će Turci napasti [[Austrija|Austriju]]?''
 
Oboje se ispunilo. U [[Alpe|Alpama]] su ljudi umirali od hladnoće, a oko [[Beč]]a su [[Osmansko Carstvo|Turci]] palili i pljačkali. Tako mu je "pokćerka astronomije", kako je zvao [[astrologija|astrologiju]], neočekivano donijela popularnost i donekle financijsku sigurnost.
Pored predavanja i spremanja kalendara, Kepleru je ostalo dosta vremena i za kreativnu aktivnost. On nije prošao kroz neku školu istraživanja, i nije imao prilike pratiti rad nekog istraživača. Da je imao, vrlo je vjerojatno da ne bi otkrio svoje zakone, već bi išao stopama svojih prethodnika.
Važno je napomenuti da Kepler nije bio nepogriješivi istraživač. Štoviše, često se kaže da je on za svaki dobar korak napravio tri kriva. Samo što bi onaj jedan bio toliko dobar da mu se opraštaju sva tri kriva.
 
Kepler je bio vjerojatno najsistematičniji um u [[znanost]]i uopće. Godinama je izrađivao stotine stranica proračuna i nikada se nije zadovoljavao s osrednjim slaganjem teorije i promatranja. Ako se teorija ne bi točno prilagodila unutar područja promatranja, trebalo je potražiti druge mogućnosti. Koliko god su prvotna računanja tražila mnogo vremena i napora, ona su morala završiti točno. Upravo kako su Keplerovi uspjesi nadvladali njegove pogreške, tako je karakteristično da se uvijek pokoravao promatranjima, koja su prevagnula neobične plodove njegove svojevrsne (ne)stvarnosti.
I tako je Kepler počeo od praćenja proporcija brojeva i njihovih [[kvadrat]]a tražeći podudarnosti oblika i njihovih kombinacija. Ta metoda je poznata kao "Pitagoriziranje". Danas je "pitagoriziranje" gubljenje vremena, no Kepler je prije četristo godina, polazeći upravo od [[Pitagora|Pitagore]] i [[Platon]]a, uspio.
 
Jedna u nizu Keplerovih čudnih ideja je:
 
=== Kozmički peharBrak ===
U prosincu 1595. Kepler upoznaje Barbaru Müller, 23-godišnju udovicu (dvostruku) koja je imala mladu kćer, i on joj se počeo udvarati. Müller, nasljednica imanja svog pokojnog muža, bila je kći uspješnog [[mlin]]ara. Njezin otac Jobst u početku protivio se braku unatoč Keplerovom plemstvu, zbog Keplerovog siromaštva. Jobst je popustio nakon što je Kepler završio rad na ''Mysterium Cosmographicum'', ali su zaruke skoro propale dok je Kepler riješavao detalje objavljivanja. Međutim, crkveni dužnosnici, koji su pomogali oko priprema, vršili su pritisak na Müllere da poštuju svoj dogovor. Barbara i Johannes vjenčali su se 27. travnja 1597.

 U prvim godinama braka, Kepleri su imali dvoje djece (Heinrich i Susanna), oboje su umrli u ranom djetinjstvu. Kasnije su dobili još troje djece, kći Susannu 1602., sina Friedricha 1604. i drugog sina Ludwiga 1607.
 
=== ''Mysterium Cosmographicum'' ===
Kad je Kepler završio rukopis "[[Mysterium Cosmographicum|Kozmičke misterije]]", dobio je dva mjeseca godišnjeg odmora da u Württembergu osigura objavljivanje. Time se bavi njegov profesor Mestlin, koji piše oduševljenu recenziju senatu sveučilišta i nadgleda tiskanje.
Keplerov prvi veliki astronomski rad, ''[[Mysterium Cosmographicum]]'' (''Svemirska tajna''), bio je prva objavljena obrana [[Nikola Kopernik|Kopernikova]] sustava. Kepler je tvrdio da je imao prosvijetljenje 19. srpnja 1595., dok je držao nastavu u Grazu, pokazujući periodične veze [[Saturn]]a i [[Jupiter]]a u [[zodijak]]u, zaključio je da pravilni mnogokuti mogu biti baza svemira ograničavajući upisane i opisane [[kružnica|kružnice]] u određenom omjeru. Nakon što nije uspio pronaći jedinstveno uređenje poligona koji odgovaraju poznatim astronomskim promatranjima (čak s pomoćnim, nepostojećim planetima dodanim u sustav), Kepler je počeo eksperimentirati s 3-dimenzionalnim [[Poliedar|poliedrima]]. On je utvrdio da bi svako od pet Platonovih tijela moglo biti jedinstveno umetnuto u [[sfera|sferu]], grupiranjem tih tijela, svako obloženo sfereom, jedno unutar drugog bi proizvelo šest slojeva, koji odgovaraju šest poznatih planeta, [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]], [[Mars]], Jupiter i Saturn.
 
Kepler je također pronašao [[Jednadžba|jednadžbu]] koja se odnosi na veličinu [[Planetarna putanja|planetarne putanje]] i duljine [[Ophodno vrijeme|ophodnog vremena]], no Kepler je odbacio tu jednadžbu, jer nije bila dovoljno točna. Kepler je mislio da je otkrio ''Božji geometrijski plan za svemir''. Velik dio Keplerovog entuzijazma za Kopernikov sustav proizašao je iz njegovih teoloških uvjerenja o vezi između fizičkog i duhovnog. Uz potporu mentora Michaela Maestlina, Kepler je dobio dopuštenje senata sveučilišta u Tübingenu da objavi svoj rukopis, uz uvijet da izbaci [[Egzegeza|egzegeze]] (kritike ili komentare na djelove [[Biblija|Biblije]]) i da osmisli jednostavniji i razumljiviji opis Kopernikovog sustava, kao i svojih novih [[ideja]].
Za to vrijeme Kepler uvjerava Fridricha, kneza od [[Würtemberg]]a, da se napravi pehar po njegovom kozmičkom modelu. Razni majstori bi trebali izraditi razne dijelove da se tajna pehara ne bi otkrila. Znaci planeta bi se izradili od dragog kamenja: [[Saturn (planet)|Saturn]] od [[dijamant|dijamanata]], [[Mjesec]] od bisera, itd. Svaka sfera bi sadržavala drugo piće, koje bi skrivenim cijevima stizalo do slavina. [[Sunce]] bi sadržavalo aqua-vitu, [[Merkur (planet)|Merkur]] brandy, Mjesec vodu itd.
 
''Mysterium Cosmographicum'' je objavljen 1596. Kepler je dobio kopije svoga djela, te ih je podijelio istaknutim [[astronom]]ima početkom 1597. Nije bilo baš čitano, ali je Kepler dobio reputaciju vrlo vještog astronoma.
Knez mu je naložio da napravi model od [[bakar (element)|bakra]], ukoliko mu se svidi dobit će sredstva da ga napravi od [[srebro|srebra]]. Kepler nije imao novca za bakar pa ga je izradio od [[papir]]a raznih boja, ali znatno većeg nego što je trebao biti. Knezu se svidjelo, ali majstori tako nešto nisu mogli izraditi. Čak ni izmijenjeni model, bez pića, koji je Kepler opet napravio od papira. Umjesto dva, Kepler je ostao šest mjeseci, i vratio se neobavljena posla. Posao se vukao još godinama; Kepler je poslije nekog vremena napisao izvještaj i napustio rad na peharu. Šest mjeseci kasnije ponudio je model [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] i počeo se njime intenzivno baviti.

Premda će detalji biti promjeni u svjetlu njegovih kasnijih djela, Kepler nije napustio Platonističko poliedarsko sferično viđenje svemira iz ''Mysterium Cosmographicum''. Njegovi kasniji glavni astronomski radovi su na neki način samo daljnji razvoj toga, bavi se točnijim računanjem unutarnje i vanjske mjere za sfere i izračunavanjem [[ekscentricitet]]a od planetarnih putanja u njemu. 1621. Kepler je objavio drugo prošireno izdanje ''Mysterium Cosmographicum'', detalje u [[fusnota]]ma, ispravke i poboljšanja do kojih je došao u 25 godina od svoje prve objave.
 
== Školovanje kod Brachea ==
=== Astronomija i drugi projekti ===
{{glavni|Keplerovi zakoni}}
[[Datoteka:Kepler-solar-system-1.png|mini|150px|desno|Keplerov model Sunčevog sustava iz [[Mysterium Cosmographicum]] 1600.]]
 
Tokom 6 godina borbe s Marsom, Kepler je također obavljao svoje dužnosti Carskog matematičara: Izdavao godišnje kalendare astroloških prognoza, radio horoskope ličnostima na dvoru i njihovim gostima, odgovarao na najrazličitija i brojna pitanja znatiželjnih važnih ličnosti. Napisao je dvije knjižice o astrologiji, jednu o [[komet]]ima i jednu o obliku [[kristal]]a snijega. Dosta se bavio pravim datumom [[Isus Krist|Krist]]ovog rođenja.