Otvori glavni izbornik

Promjene

izmjenio Johannes Kepler
== Prag (1600. – 1612.) ==
[[Datoteka:Tycho Brahe.JPG|mini|desno|250px|[[Tycho Brahe]] je imao veliki utjecaj na Keplerov rad.]]
[[Datoteka:Kepler Optica.jpg|mini|desno|250px|Jedna od stranica knjige ''Astronomiae Pars Optica'', koja prikazuje građu oka.]]
[[Datoteka:Keplers supernova.jpg|mini|desno|250px|Ostaci Keplerove supernove ili SN 1604.]]
=== Školovanje kod Brachea ===
Proučavajući dalje svoje ideje o [[nebesko tijelo|nebeskim tijelima]] i [[kugla]]ma, zapazio je da je [[Nikola Kopernik]] drugačije objašnjavao slučaj [[Zemlja|Zemlje]] od drugih [[planet]]a. To je potaklo Keplera, jer ako je Kopernik ovdje pogriješio i ako bi se [[Zemlja (planet)|Zemlja]] promatrala na isti način kao i svi drugi [[planet]]i, njegova bi se neobična teorija mogla bolje uskladiti s promatranjima. Zato se Kepler dao na određivanje [[Zemljina putanja|točne staze Zemlje]]. Za ovo su mu bila potrebna najtočnija promatranja, pa je odlučio zamoliti [[Tycho Brache|Tycha Brachea]] da mu ustupi svoje knjige s [[mjerenje|mjerenjima]]. Velika udaljenost od [[Graz|Graza]], gdje je Kepler živio, do [[Danska|Danske]] možda bi ga spriječila da otputuje Tychu, ali Tycho se posvađao s mnogim ljudima u Danskoj i bojeći se da mu ne uzmu njegove [[astronomski instrumenti|astronomske instrumente]] napustio je Dansku [[1597]]. godine i naselio se u [[Češka|Češkoj]] pred kraj 16. stoljeća. Kepler je u međuvremenu pobjegao iz Graza zbog religioznih progona i došao u [[Prag]] u [[4. veljače]] [[1600]]. Tako je Kepler mogao surađivati s Tychom. No Tychu Bracheu nije padalo na pamet da Kepleru samo ustupi mjerenja, on je zahtjevao da mu se Kepler pridruži kao pomoćnik i s njim provodi mjerenja.
=== Savjetnik caru Rudolfu II ===
Keplerova je prvenstvena obaveza, kao carskom matematičaru bila pružanje astroloških savjeta caru [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolfu II]]. Osim horoskopa za saveznike i strane vođe, car je Keplera tražio savjete u doba političkih problema (iako Keplerove preporuke se temelje više na zdravom razumu, nego zvijezdama). 

Službeno, jedine prihvatljive vjerske doktrine u Pragu, gdje je bio carski matematičar, bile su, [[Katoličanstvo|katolička vjera]] i utrakvizam (kalistantizam), zbog svoje pozicije na carskom sudu mu je omogućeno da prakticira svoju protestantsku vjeru nesmetano. Car osigurava dovoljno prihoda za njegovu obitelj, no na poteškoće nailazi jer zapravo dobiva dovoljno novca samo za ispunjavanje svojih obaveza. Djelomično zbog financijskih problema, život u kući sa Barbarom postaje neugodan, djelomično narušen prepirkama i napadajima bolesti. Rad na sudu, međutim, doveo je Keplera u dodir s drugim istaknutim znanstvenicima ([[Wacker von Wackenfels]], [[Jost Bürgi]], [[David Fabricius]], Martin Bachazek i Johannes Brengger, između ostalih) i astronomski rad napreduje brzo.
 
=== ''Astronomiae Pars Optica'' ===

Kroz veći dio 1603., Kepler je koncentriran na svoj drugi rad, temeljen na [[optika|optičkoj teoriji]]; rezultat je rukopis, predstavljen caru 1. siječnja 1604. i objavljen kao ''Astronomiae Pars óptica'' (''Optički dio astronomije''). U njemu je, Kepler opisao zakon inverznog kvadrata koji opisuje [[Svjetlosna jakost|jakost svjetlosti]], refleksije ravnih i sfernih zrcala, principe pinhole kamere ([[fotoaparat]] koji umjesto objektiva ima samo jednu malenu rupicu kroz koju ulazi svjetlost i na taj se način stvara slika na fotopapiru ili na filmu), [[paralaksa|paralaksu]] (paralaksa je prividna promjena položaja objekta u odnosu na pozadinu usljed razlike u položaju dvaju promatrača, promjene položaja promatrača ili usljed gibanja promatrača velikim brzinama.) i [[Prividna magnituda|prividne veličine nebeskih tijela]]. Također je proširio svoje studije optike na ljudsko [[oko]], te se općenito smatra da su neuroznanstvenici prvi koji su priznali njegovu ideju da se slike projiciraju preokrenute od leće oka na mrežnicu. Danas, “Astronomiae Pars óptica” je općenito priznata kao temelj moderne [[optika|optike]] (iako je [[Refrakcija|zakon loma]] upadljivo odsutan).
 
=== Keplerova supernova SN 1604. ===
17. listopada 1604. Kepler promatra neobično sjajnu zvijezdu koja se iznenada pojavila u zviježđu [[Zmijonosac]]. Prije njega ju je promatralo nekoliko astronoma 8 dana ranije. Pojavljivanje zvijezde, koju je Kepler opisao u knjizi ''De Stella nova in pede Serpentarii'' (''O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca'') što je dalo dokaz da svemir nije nepromjenjiv. Kasnije se zaključilo da je zvijezda bila [[supernova]], druga u generaciji, kasnije nazvana '''Keplerova supernova''' ili SN 1604. Nakon toga nije zabilježena supernova u [[Mliječni put|našoj galaksiji]] iako su viđene u drugim [[galaksija]]ma.
 
=== Astronomija i drugi projekti ===