Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 1.597 bajtova, prije 5 godina
izmjenio Johannes Kepler
{{priča}}
{{Znanstvenik
| ime = Johannes Kepler
[[Datoteka:Kepler Mars retrograde.jpg|mini|desno|250px|Dijagram geocentrične putanje [[Mars]]a, ''[[Astronomia nova]]'', poglavlje 1., 1609.]]
[[Datoteka:Kepler laws diagram.svg|mini|desno|250px|Slika prikazuje 3 [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]] s dvije [[planetarna putanja|planetarne putanje]]:<br> (1) Putanje planeta su [[elipsa|elipse]], sa [[žarište|žarištima]] ''&fnof;''<sub>1</sub> i ''&fnof;''<sub>2</sub> za prvi planet i ''&fnof;''<sub>1</sub> i ''&fnof;''<sub>3</sub> za drugi [[planet]]. [[Sunce]] je smješteno u žarištu ''&fnof;''<sub>1</sub>. <br> (2) Dva zasjenčena područja ''A''<sub>1</sub> i ''A''<sub>2</sub> imaju jednake [[površina|površine]] i vrijeme za planet 1 da prekrije područje ''A''<sub>1</sub> je jednako da prekrije područje ''A''<sub>2</sub>. <br> (3) Ukupna [[ophodno vrijeme|ophodna vremena]] planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''<sub>1</sub><sup>3/2</sup>&nbsp;:&nbsp;''t''<sub>2</sub><sup>3/2</sup>.]]
[[Datoteka:Galileantelescope.png|mini|desno|250px|Prikaz [[Galileo Galilei|Galileijevog]] teleskopa.]]
[[Datoteka:Kepschem.png|mini|desno|250px|Prikaz Keplerovog [[teleskop]]a.]]
=== Školovanje kod Brachea ===
Proučavajući dalje svoje ideje o [[nebesko tijelo|nebeskim tijelima]] i [[kugla]]ma, zapazio je da je [[Nikola Kopernik]] drugačije objašnjavao slučaj [[Zemlja|Zemlje]] od drugih [[planet]]a. To je potaklo Keplera, jer ako je Kopernik ovdje pogriješio i ako bi se [[Zemlja (planet)|Zemlja]] promatrala na isti način kao i svi drugi [[planet]]i, njegova bi se neobična teorija mogla bolje uskladiti s promatranjima. Zato se Kepler dao na određivanje [[Zemljina putanja|točne staze Zemlje]]. Za ovo su mu bila potrebna najtočnija promatranja, pa je odlučio zamoliti [[Tycho Brache|Tycha Brachea]] da mu ustupi svoje knjige s [[mjerenje|mjerenjima]]. Velika udaljenost od [[Graz|Graza]], gdje je Kepler živio, do [[Danska|Danske]] možda bi ga spriječila da otputuje Tychu, ali Tycho se posvađao s mnogim ljudima u Danskoj i bojeći se da mu ne uzmu njegove [[astronomski instrumenti|astronomske instrumente]] napustio je Dansku [[1597]]. godine i naselio se u [[Češka|Češkoj]] pred kraj 16. stoljeća. Kepler je u međuvremenu pobjegao iz Graza zbog religioznih progona i došao u [[Prag]] u [[4. veljače]] [[1600]]. Tako je Kepler mogao surađivati s Tychom. No Tychu Bracheu nije padalo na pamet da Kepleru samo ustupi mjerenja, on je zahtjevao da mu se Kepler pridruži kao pomoćnik i s njim provodi mjerenja.
Još jedna izrazito čudna Keplerova zamisao je bila da [[ophodno vrijeme]] [[Merkur (planet)|Merkur]]a oko Sunca mora biti u istoj relaciji s iznosom rotacije Sunca, kao period ophoda Mjeseca oko Zemlje, kao iznos [[Zemljina rotacija|vrtnje Zemlje]]. Ovo znači da bi se Sunce trebalo jedan put okrenuti oko svoje osi za oko 1/27 dio perioda ophoda Merkura, koji iznosi oko 88 dana; prema tome, Sunce bi se dakle jedan put okrenuti oko svoje osi rotacije za oko 3 dana. [[Galileo Galilej|Galilejevo]] otkriće [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjegi]] dovelo je do prvog određivanja rotacije Sunca, a ono je neposredno pokazalo da je ovo neobično shvaćanje bilo vrlo daleko od realnog. Kepler također nikada nije napustio ideju o kocki, tetraedru itd., jer je razvio jednu novu čudnu teoriju, koja se očito mnogo bolje slagala s činjenicama. Smatrao je da planeti emitiraju neku vrstu harmonije analogne muzičkim tonovima, gdje bi jakost tona bila proporcionalna brzini planeta. Upotrebljavajući poznatu veličinu staza planeta, njihovih ekscentriciteta i njihovih perioda, on je dobio sistem tonova.
Planeti Merkur i Mars imaju prilično veliko područje tonova, jer su njihovi ekscentriciteti relativno veliki. Ovo znači da oni imaju relativno velike promjene svojih udaljenosti od Sunca, i zato, prema Kepleru, velike promjene u svojim brzinama i emisijama tonova. S druge strane. [[Venera (planet)|Venera]] ima vrlo mali ekscentricitet, pa se vrlo malo mijenja njena udaljenost od Sunca. Zato Venera emitira isti ton. Naravno, nije bilo slučaja da su se izračunati tonovi precizno slagali u [[frekvencija|frekvenciji]] s muzičkim tonovima koji su ovdje prikazani. Može li ovo dolaziti od greške promatranja? Danas smatramo da su dobiveni tonovi točno takvi kakvi bi trebali biti na prikladno tempiranoj skali i da zatim iz ovih unesemo maksimalne i minimalne udaljenosti planeta od Sunca. Kako se slažu rezultati uspoređeni s promatranjem? Slaganje je zapanjujuće dobro, posebno zato što ideja nema nikakve fizičke podloge niti značaja.
 
=== Ostali radovi ===
U prvim mjesecima 1610., [[Galileo Galilei]] je otkrio 4 [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterova satelita]] u orbiti. Galileo je tražio mišljenje Keplera, da njegova promatranja budu vjerodostojnija. Kepler je oduševljeno odgovorio s kratkim objavljenim člankom, ''Dissertatio cum nuncija Sidereo'' (''Razgovor sa zvjezdanim glasnikom''). On je potvrdio Galileovo otkriće i ponudio niz spekulacija o značenju i posljedicama tog otkrića. Kasnije te godine, Kepler je objavio svoja teleskopska zapažanja u ''Narratio de Jovis Satellitibus'' te pružio daljnju potporu Galileovom radu.
 
Nakon što je čuo za Galileova teleskopska otkrića, Kepler je također počeo [[teorija|teorijsko]] i [[eksperiment]]alno istraživanje teleskopske optike koristeći teleskop posuđen od vojvode Ernesta u [[Köln]]u. Rezultat je rukopis dovršen u rujnu 1610. i objavljen je kao ''Dioptrice''. U njemu, Kepler navodi teorijske osnove dvostruke konveksne konvergentne [[Leća (optika)|leće]] i dvostruke konkavne divergentne leće, kao i koncepte stvarne i virtualne slike, uspravne i okrenute slike, i učinke [[Žarišna duljina|žarišne duljine]] na povećanje i smanjenje slike. Također je opisao poboljšani [[teleskop]], sada poznat kao astronomski teleskop ili '''Keplerov teleskop''', u kojem dvije konveksne leće mogu proizvest veće povećanje od Galileove kombinacije konveksne i konkavne leće.
 
Kepler je također u svom djelu "[[Sommnium]]" 200 godina prije svih započeo žanr [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastičnih romana]].