Johannes Kepler: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
izmjenio Johannes Kepler
izmjenio Johannes Kepler
Redak 104:
Kepler je također u svom djelu "[[Sommnium]]" 200 godina prije svih započeo žanr [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastičnih romana]].
 
== Posljednje godine (1612. – 1630.) ==
[[Datoteka:Libr0310.jpg|mini|desno|250px|Orginalna naslovnica [[Rudolfove tablice|Rudolfovih tablica]].]]
[[Datoteka:Kepler-world.jpg|mini|desno|450px|Mapa svijeta iz Rudolfovih tablica.]]
Nakon progona i bijega iz [[Linz]]a Kepler dobiva dvije ponude: Sveučilište u [[Bologna|Bologni]] mu nudi da naslijedi Maginija, a [[Francis Bacon]] ga poziva u Englesku. Obje je odbio - isto kao što Galileo nikad ne napušta [[Italija|Italiju]], [[Isaac Newton|Newton]] [[Engleska|Englesku]], tako ni Kepler tadašnje [[Sveto Rimsko Carstvo|njemačko carstvo]]. Nakon što je završio posao s [[Tabuli Rudolphinae|Rudolfovim tablicama]] u [[Ulm|Ulmu]], odlazi u [[Prag]] gdje je u to vrijeme Car došao okruniti sina za kralja Češke. Tu sreće njegovog slavnog generala, grofa Walensteina. Prije 25 godina Walenstein je preko posrednika tražio od Keplera [[horoskop]]. Kepler je saznao o kome je riječ i proriče mu briljantnu budućnost vojskovođe. Šesnaest godina kasnije izrađuje mu još jedan. Kada su se susreli u Pragu, Walenstein mu predlaže da bude, pored carskog, i njegov privatni matematičar. Kako nije znao kamo će, Kepler pristaje. Walenstein je bio potpuno nezainteresiran za znanost, samo su mu [[horoskop|horoskopi]] bili važni. A kad ih je Kepler počeo pisati oprezno, Walenstein je od njega tražio podatke o položaju planeta koje je slao poslušnijim astrolozima. Kepler tada sa svojim zetom počinje štampati [[efemeride]], posao se svodio na to da na osnovu svojih [[Tabuli Rudolphinae|Rudolfovih tabela]] izračunava detaljno kretanje planeta tokom godine, na osnovu čega se rade horoskopi. Te su knjige bile popularne, ali njihovo pripremanje je predstavljalo najniži nivo do kojeg se on spustio. To ga je dovelo do psihičkog stanja u kojemu će iskoristi prvu priliku da ode - bilo kuda. Planira otići u [[Regensburg]] i utjerati od cara 12000 florina duga. Putovao je na jednoj ragi koju u Ratisbonnu prodaje za dva florina. Tri dana kasnije dobiva groznicu i nekoliko dana kasnije, [[15. studenog]] [[1630]]., umire u pedesetdevetoj godini. Car mu je ostao dužan, ne samo onih 12000 florina.
 
=== Drugi brak i suđenje majci ===
Nakon progona i bijega iz [[Linz]]a Kepler dobiva dvije ponude: Sveučilište u [[Bologna|Bologni]] mu nudi da naslijedi Maginija, a Lord Bacon ga poziva u Englesku. Obje je odbio - Isto kao što Galileo nikad ne napušta [[Italija|Italiju]], [[Isaac Newton|Newton]] [[Engleska|Englesku]], tako ni Kepler tadašnje njemačko carstvo.
30. listopada 1613., Kepler je oženio 24 godine staru Susannu Reuttinger. Nakon smrti njegove prve supruge Barbare, Kepler je imao 11 različitih “kandidatkinja”. Na kraju se vratio Reuttinger (petoj kandidatkinji), o kojoj je napisao: "osvojila me ljubavlju, poniznošću i lojalnošću, vođenjem domaćinstva, marljivošću, a najviše ljubavlju koju je dala mojoj djeci". Prvo troje djece iz toga braka (Margareta Regina, Katharina, i Sebald) umrlo je u djetinjstvu. Ostalo troje doživjelo je odraslu dob: Cordula (r. 1621.), Fridmar (r. 1623.) i Hildebert (r. 1625.). Prema Keplerovim biografima, ovo je bio mnogo sretniji brak od prvog.
Nakon što je završio posao s [[Tabuli Rudolphinae|Rudolfovim tablicama]] u [[Ulm|Ulmu]], odlazi u [[Prag]] gdje je u to vrijeme Car došao okruniti sina za kralja Češke. Tu sreće njegovog slavnog generala, [[grofa Walenstein]]a. Prije 25 godina Walenstein je preko posrednika tražio od Keplera [[horoskop]]. Kepler je saznao o kome je riječ i proriče mu briljantnu budućnost vojskovođe. Šesnaest godina kasnije izrađuje mu još jedan. Kada su se susreli u Pragu, Walenstein mu predlaže da bude, pored carskog, i njegov privatni matematičar. Kako nije znao kamo će, Kepler pristaje.
 
Walenstein je bio potpuno nezainteresiran za znanost, samo su mu [[horoskop|horoskopi]] bili važni. A kad ih je Kepler počeo pisati oprezno, Walenstein je od njega tražio podatke o položaju planeta koje je slao poslušnijim astrolozima..
1615. Reingold Ursula, žena u financijskom sporu s Keplerovim bratom Cristophom, tvrdila je da ju je njegova majka Katharina sa ‘’zlim’’ napitkom učinila bolesnom. Spor je eskalirao, a 1617. Katharina je bila optužena za čarolije i vračanje. Početkom kolovoza 1620. bila je zatvorena na četrnaest mjeseci. Oslobođena je u listopadu 1621. zahvaljujući opsežnoj pravnoj obrani koju je sastavio Kepler.
Kepler tada sa svojim zetom počinje štampati [[efemeride]] posao se svodio na to da na osnovu svojih [[Tabuli Rudolphinae|Rudolfovih tabela]] izračunava detaljno kretanje planeta tokom godine, na osnovu čega se rade horoskopi. Te su knjige bile popularne, ali njihovo pripremanje je predstavljalo najniži nivo do kojeg se on spustio.
 
To ga je dovelo do psihičkog stanja u kojemu će iskoristi prvu priliku da
=== Rudolfove tablice ===
ode - bilo kuda. Planira otići u Ratisbonn i utjerati od cara 12000 florina duga.
Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele i objaviti ih. Kad je prešao pedesetu Kepler konačno započinje posao i privodi ga kraju 1624. Već po starom običaju, novac za tisak je morao dugo čekati – godinu dana. Konačno uspijeva dobiti 2000 florina (od 6299, koliko je tražio). To je bilo dovoljno samo za papir. Tiskanje je morao platiti sam. Kad napokon dovodi tiskare u [[Linz]] pokrenuti posao, stiže i nova nevolja: počinje novi progon protestanata. Tada protestantski seljaci dižu bunu, opsjedaju Linz i 30. lipnja 1626. pale dio grada u kojem je bila [[tiskara]]. Sve do tada tiskano je uništeno, ali Kepler uspijeva spasiti originalne tablice. Zatim odlazi u Ulm, gdje uspijeva na brzinu tiskati 1000 primjeraka i poslati ih na Frankfurtski sajam knjiga. Astronomi su je rado dočekali, i ona služi cijelo stoljeće kao referentna knjiga.
Putovao je na jednoj ragi koju u Ratisbonnu prodaje za dva florina. Tri dana kasnije dobiva groznicu i nekoliko dana kasnije, [[15. studenog]] [[1630]]., umire u pedesetdevetoj godini. Car mu je ostao dužan, ne samo onih 12000 florina.
 
== Izvori ==
Line 119 ⟶ 122:
== Literatura ==
 
* Fred Hoyle: "Astronomija" (Mladost, Zagreb, 1971.)
* Milorad Mlađenović: "Koraci otkrića prirode" (Biblioteka Giordano Bruno,Gradina 1991.)
 
== Vanjske poveznice ==