Crljenak kaštelanski: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Ispr
Redak 2:
 
==DNA Crljenka kaštelanskog==
U prosincu 2001. godine na zagrebačkom [[Agronomski fakultet u Zagrebu|Agronomskom fakultetu]] u laboratoriju za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperementiranjeeksperimentiranje primjenom [[SSR marker|SSR markera]] potvrđeno je da DNK crljenka kaštelanskog ima isti genetski profil kao američki zinfandel. Ista analiza je ponovljena u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Sveučilišta u Davisu (Kalifornija, SAD), koja je potvrdila da je Zifandel istovjetan s Crljenkom kaštelanskim.
==Potraga za porjeklomporijeklom==
Ljubitelji sorte zinfandel, okupljeni u udrugu ZAP, pokušali su pri [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američkom kongresu]] zaštititi ovu vrstu kao autohtonu američku sortu, ovaj zahtjev je odbijen uz argumentaciju da prije [[Kolonizacija Amerike|kolonizacije]] u Americi nije postojala [[plemenita vinova loza]]. [[DNK]] metodom je utvrđeno da je zifandel identičan talijanskoj sorti primitivo, koja se uzgaja na jugu Italije u regiji [[Puglia]]. Ali, primitivo se u Pugli uzgaja rezmjernorazmjerno kratko i u starijim [[ampelografija|ampelografskim]] priručnicima i stručnim radovima se jasno navodi kao introducirana strana sorta, za koju se smatra da su je donjelidonijeli svećenici iz Francuske. Na Sveučilištu u Davisu utvrđeno je da je hrvatska sorta [[plavac mali]] [[poliklon]]ska populacija (smjesa više sličnih sorti) unutar koje koegzistira ovaj [[genotip]]. Potraga je vodila do južne Hrvatske. Nakon višegodišnje potrage po južnoj Hrvatskoj, godine 2001. u vinogradu Ivice Radunića u [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]], pronađen je prvi trs DNK identičan s zifandelom. Uz pomoć „Dalmatinske ampelografije“ rekonstruirano je ime crljenak kaštelanski.
==Dalmatinska ampelografija==
„Dalmatinska ampelografija“ je knjiga ampelografa Stjepana Bulića, izašla iz tiska 1949.godine, u kojoj se opisuju sorte vinove loze na području Dalmacije. [[Prirodoslovni muzej Split|Prirodoslovni muzej u Splitu]] u svom fundusu čuva orginalni [[hebrarij]] Stjepana Bulića u kojem su pohranjeni herbarizirani listovi svih sorti čije slike su uvrštene u njegovo kapitalno djelo. U knjizi opis i fotografija crljenka kaštelanskog odgovara stvarnom izgledu: pribidraga (tribidraga), zinfandela i primitiva.