|
===Lejlet al-miradž (Noć uznesenja Muhamedova)===
Ova noć se obilježava se 26. redžeba. Islamska tradicija tvrdi da je sedme godine svog poslanstva, točno 26. redžeba [[618.]] god. n.e., Poslaniku Muhamedu Alah omogućio posjet drugom svijetu. Na nebo je uznesen na rajskoj životinji [[Burak]] (koja je, prema predaji, brža od munje), a vodičem mu je bio osobno [[melek]] [[Džibril]] (([[anđeo]] [[Gabriel]])). Njegovo je putovanje nazvano ''Miradž''. Prethodi mu noćno putovanje ''Isra'', a to je Muhamedovo putovanje iz Meke u Jeruzalem, odakle je uznesen do Alahova prijestolja, a vidio je i Dženet (Raj) i Džehenem (Pakao). Ovo putovanje je imalo svrhu da Muhameda učvrsti u uvjerenju da je islam istinit i da je Alah doista Gospodar Svjetova. Cijelo putovanje trajalo samo jednu noć, a kada je Muhamed ujutro ispred Kabe propovijedao o svom iskustvu, protivnici su ga vrijeđali i ismijavali. Tada mu je u pomoć priskočio vjerni sudurug [[Abu Bakr]].
''Miradž'' je opisan u Kuranu, te je stoga dužnost svih muslimana da u njega bespogovorno vjeruju. Ipak, islamski znanstvenici do danas se spore oko pitanja je li ''Miradž'' bio samo duhovno, ili i tjelesno putovanje.
===Lejlet al-kadr (Noć sudbine) ===
Ova noć se službeno i simbolično obilježava 27. ramazana, devetog mjeseca islamskog kalendara, ali nije izrijekom kazano koja je točno noć Lejlet al-Kadr, sa sigurnošću se zna samo da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana, najvjerojatnije u neparnim noćima. To je najvažnija svetkovina muslimana. Kuran za ovu noć kaže:
To je najvažniji blagdan muslimana. Kuran za ovu noć kaže:
:''Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci.'' (Al-Kadr, 3.)
To je najvažnija svetkovina muslimana. Noć sudbine značajna je jer je u njoj započela objava Kurana Muhamedu, a još je važnije vjerovanje muslimana da u toj noći [[anđeli u islamu|anđeli]] otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog čovjeka. Iskreno pokajanje u ovoj noći, vjeruju muslimani, donosi oprost od grijeha i blagoslov za godinu koja slijedi. Ali, pošto njeno vrijeme nije nigdje naznačeno, muslimani se pridržavaju običaja Poslanika Muhameda koji je posljednjih 10 dana ramazana provodio u stalnoj molitvi, klanjao dodatne namaze, recitirao Kuran, činio dobra djela i molio Alaha za oprost grijeha. U noći koja je dogovorno uzeta za obilježavanje, 27. ramazana, u [[džamija]]ma diljem svijeta čitavu noć do zore muslimani provode u molitvi i čitanju Kurana.
Islamski učenjaci tvrde da je točni vrijeme nastupanja ove noći dajnatajna, kako bi se vjernike potaklo da što više vremena u noćima pred kraj ramazana provedu u molitvi, i tako zasluže što više nagrada i oprosta od Alaha.
==Ostali blagdani==
|
