Stevan Hristić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+image
m predložak i vanjske poveznice
Redak 1:
{{izvor}}
{{Skladatelj
|ime=Stevan Hristić<br><small>Стеван Христић</small>
Line 15 ⟶ 16:
|nagrade=
|}}
'''Stevan Hristić''' ([[Beograd]], [[19. lipnja]] [[1885]]. – [[Beograd]], [[21. kolovoza]] [[1958]].), bio je jedan od najistaknutijih [[Srbija|srpskisrpskik]] [[skladatelj]]a u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
 
 
Svojom sveukupnom djelatnošću bio je najistaknutiji skladatelj u Srbiji u prvoj polovici 20. stoljeća. Školovao se na čuvenom [[Leipzig|Leipziškom]] konzervatoriju, koji je njegovom radu dao solidne profesionalne temelje. U razdoblju prije Prvog svjetskog rata boravio je i u Moskvi, Parizu i Rimu. Upoznat s glazbeno-stilskim tendencijama ondašnje Europe i oslanjajući se na tradiciju srpskog glazbenog romantizma i nacionalne boje (posebno samoga [[Stevan Stojanović Mokranjac|Mokranjca]]), stvorio je osebujan glazbeni jezik koji je bio mješavina folklornih utjecaja i kasnoromantičarskih, impresionističkih i verističkih elemenata u melodici, harmoniji i instrumentaciji, zbog čega je njegova glazba bila slušljiva i bliska širokoj publici. Pred premijeru [[balet|baleta]] "''[[Ohridska legenda]]''" izjavio je:
== Životopis ==
SvojomStevan sveukupnomHristić djelatnošću bio je najistaknutiji skladatelj u Srbiji u prvoj polovici 20. stoljeća. Školovaoškolovao se na čuvenom [[Leipzig|Leipziškom]] konzervatoriju, koji je njegovom radu dao solidne profesionalne temelje. U razdoblju prije Prvog svjetskog rata boravio je i u Moskvi, Parizu i Rimu. Upoznat s glazbeno-stilskim tendencijama ondašnje Europe i oslanjajući se na tradiciju srpskog glazbenog romantizma i nacionalne boje (posebno samoga [[Stevan Stojanović Mokranjac|Mokranjca]]), stvorio je osebujan glazbeni jezik koji je bio mješavina folklornih utjecaja i kasnoromantičarskih, impresionističkih i verističkih elemenata u melodici, harmoniji i instrumentaciji, zbog čega je njegova glazba bila slušljiva i bliska širokoj publici. Pred premijeru [[balet|baleta]] "''[[Ohridska legenda]]''" izjavio je:
 
:''„Gledao sam, prije svega, da ovo djelo napišem tako da bude pristupačno i jasno. Da ga razumije šira publika, da na nju što snažnije djeluje, a da njegova tehnička obrada zadovolji onih deset-petnaest stručnjaka što će biti tamo...”''
Line 25 ⟶ 28:
Ipak, najviše zasluga nosi za svoje stvaralaštvo. Ono počinje pisanjem scenske glazbe za komad s pjevanjem "''Čučuk Stana''" ([[1907]].), a do kraja svog života je napisao i mnoge solo pjesme, nekoliko zborskih djela, dvije koncertantne kompozicije, "''Simfonijsku fantaziju za violinu i orkestar''" (diplomski rad u Leipzigu) i "''Rapsodija za klavir i orkestar''". Njegova najznačajnija i najpoznatija, djela su (prvi u srpskoj glazbi) [[oratorij]] "''[[Uskrsnuće (oratorij)|Uskrsnuće]]''", izvanredno "''Opijelo u b-molu''", jedina dovršena [[opera]] "''[[Suton (opera)|Suton]]''" i, kao njegovo najpoznatije, a vjerojatno i najkvalitetnije djelo, [[balet]] "''[[Ohridska legenda]]''".
 
== Djela (izbor) ==
*'''Opus'''
** ''[[Uskrsnuće (oratorij)|Uskrsnuće]]'' ([[oratorij]]) ([[1912]].)
** ''[[Suton (opera)|Suton]]'' ([[opera]]) ([[1925]].)
** ''[[Ohridska legenda]]'' ([[balet]]) ([[1948]].)
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.riznicasrpska.net/muzika/index.php?topic=54.0 www.riznicasrpska.net / Muzika: Stevan Hristić] {{srp oznaka}}
*[http://www.zlatiborvesti.com/2014/06/19/vreme-tece-mi-se-podsecamo-12/ www.zlatiborvesti.com – Vreme teče, mi se podsećamo...] {{srp oznaka}}
*[http://www.discogs.com/artist/1379376-Stevan-Hristi%C4%87 Discogs.com – Stevan Hristić] (diskografija)
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Hristić, Stevan}}