Liturgijska glazba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m poveznica na članak (umjesto na razdvojbu)
m korištenje > uporaba/upotreba ( http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=226 http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=79); ukoliko > ako (http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=236)
Redak 1:
'''Sakralna''' ili '''liturgijska glazba''' je nastala kao dio vjerskih [[ceremonija]], te uključujeobuhvaća cijeli niz tradicija, drevnih i modernih. Ova vrsta [[glazba|glazbene umjetnosti]] po svojoj naravi ima specifičnu funkciju i ne podliježe samo estetskim načelima. Postojanost katoličke liturgijske glazbe svoje temelje ima u službenim [[Katolička crkva|crkvenim]] dokumentima. U službenim razmišljanjima, bez obzira na svoju veliku važnost u liturgiji, ona i danas ima podređenu funkciju.
 
U saborskoj konstituciji o svetoj liturgiji, [[liturgija]] je «vrhunac kojemu teži djelatnost Crkve, a ujedno je i izvor iz kojeg proistječe sva njezina snaga». Glazba, a posebno [[pjevanje]], zauzima veliku važnost u liturgijskom slavlju jer je ujedno i sastavni dio same svečane liturgije.
Redak 5:
Prema 112. čl. Konstitucije: «glazbena je baština opće Crkve blago neprocjenjive vrijednosti jer se ističe između ostalih izraza umjetnosti posebno time što sveto pjevanje, združeno s riječima, tvori potrebiti i sastavni dio svečani liturgije». Ovaj članak opisuje dostojanstvo svete glazbe, u kojoj Crkva vidi «sveti znak». Stvarna vrijednost svete glazbe sastoji se u činjenici da nas ona uvodi u molitvu Crkve. Moglo bi se reći da je crkvena glazba svojevrstan sakrament tj. čujni znak nevidljivih duhovnih vrijednosti. Ona je povezana s nadahnutim riječima [[Biblija|Biblije]]. Svrha «svete glazbe», također prema ovom članku, jest: «slava Božja i posvećenje vjernika». «Liturgijski čin poprima plemenitiji oblik kad se obavlja pjevanjem…» (čl. 5. Musica sacra). U prvom redu treba se pjevati sve ono što samo po sebi zahtijeva glazbu npr. [[psalam]] nakon prvog čitanja svakako treba pjevati kod svečane [[Sveta misa|sv. mise]]…
 
«Neka neprestano napreduju pjevački zborovi … neka se biskupi i ostali pastiri duša brinu da sva zajednica vjernika … može vršitiobavljati svoju djelatnu službu, koja se vršiobavlja pjevanjem…» (čl. 114. iste Konstitucije). Vjernici ne bi smjeli više prisustvovati kao «nijemi gledaocigledatelji», već svojim [[glas]]om i [[pjesma|pjesmom]] moliti i davati hvalu [[Bog]]u. Potiče se na čuvanje i promicanje svete glazbe napretkom [[Pjevački zbor|zbor]]ova, posebice onih u [[katedrala]]ma i brigom duhovnih pastira.
 
== Napjevi ==
Redak 15:
== Instrumenti u crkvenoj glazbi ==
 
U čl. 120. Konstitucije, kao crkveni [[glazbeni instrument|instrument]] preporučuju se «[[orgulje]] sa sviralama kao tradicionalno glazbalo», koje bi trebale imati prednost pred ostalim instrumentima koji se koristeupotrebljavaju u crkvama. Uputa navodi da «glazbala prate pjevanje i podržavaju glasove». Ostala glazbala se također mogu pripustiti u bogoslužju «ukolikoako su prilagođena dostojanstvu Božjeg hrama i zaista pomažu uzdizati Božje vjernike». No, u naša liturgijska slavlja ušla su i druga glazbala, npr. [[električna gitara|električne gitare]], udaraljke, a i neprikladni registri elektronskihelektroničkih orgulja.
 
== Promicanje svete liturgijske glazbe ==
Redak 21:
Preporučuje se da svaka biskupija ima «odbor za svetu glazbu» koji će surađivati s liturgijskim odborom (mogu čak biti i ujedinjeni). Za liturgijska slavlja postoji velik broj popijevaka u hrvatskoj pjesmarici [[Pjevajte Gospodu pjesmu novu]], i trebalo bi nastojati da se što više izvode te popijevke.
 
Vjernici u misijama imaju svoju glazbenu predaju koja ima veliko značenje za njihov vjerski život. Zato im treba dopustiti da razvijaju tu svoju glazbu, ali i da juje prilagode prema određenim člancima Konstitucije.
 
== Vidi također ==