'''Mitohondrij''' je stanična organela [[eukarioti|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica|stanične]] energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 [[mikrometar|µm]] i dugi od 5 do 10 µm. Zbog,zbog čega nisu vidljivi pod [[svjetlosni mikroskop |svjetlosnim mikroskopom]]. Svojim izgledom podsjećaju na bakterije, međutim radi se zapravo o naglašeno pokretnim i plastičnim organelama, koje stalno mijenjaju svoj oblik, pri čemu dolazi čak i do međusobnog spajanja i ponovnog razdvajanja. Sastoji se od dvije visoko specijalizirane membrane, od kojih je vanjska relativno napeta i omeđuje prostor između vanjske i unutrašnje membrane,tkz. intramembranski prostor, a unutrašnja membrana je naborana kako bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja ATP-a, ona omeđuje matriks. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNA kao i prokarioti. Stanica sadrži veći broj mitohondrija, ovisno o njezinoj funkciji, a svojstven je za pojedinu vrstu stanice. U stanice s najvećim brojem mitohondrija ubrajaju se stanice jetre, one ih sadrže oko 2,500.
