Razlika između inačica stranice »Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006«

bez sažetka
'''Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Resolution 1481 (2006) Need for international condemnation of crimes of totalitarian communist regimes'') izdana 25. siječnja 2006. u [[Strasbourg]]u od parlamentarne skupštine u [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] snažno osuđuje zločine [[Komunizam|komunizma]]. Zastupnici su osudili zločine, ali su odbacili dati preporuke vladama kako to konkretno učiniti.<ref>http://www.hsp1861.hr/vijesti7/060126sp.htm</ref>
 
== Sadržaj i ciljevi ==
''' ... Vijeće parlamentarne skupštine Europe danas je osudilo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izrazilo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina.''
 
''"Skupština parlamentaraca iz 46 europskih zemalja ujedinjeni u rezoluciji izražavajuizražava da su ta djela nasilja uključila individualna i kolektivna [[pogubljenja]], kao i smrt u [[koncentracijski logor|koncentracijskim logorima]], izgladnjivanje, deportacije, [[mučenje]], [[ropstvo]], prislini rad i druge oblike masovnog psihičkog terora "''
 
U rezoluciji Europski parlament poziva "''sve komunističke ili post-komunističke [[Politička stranka|stranke]] da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi i da ih osude bez ikakvih nejasnoća.''"
 
Vijeće Europe, koje je posebice aktivno na području očuvanja [[ljudska prava|Europske konvencije o ljudskim pravima]] i očuvanja demokratskih načela i načela [[pravna država|pravne države]], istaknulo je na potrebu praktičneda primjenese apel iz ove [[rezolucija|rezolucije]] primijeni u praksi.
 
== Povijest ==
 
Rezolucija je usvojena u izvješću o "potrebi za međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima". Izvješće je sastavio član švedskog parlamentarnog izaslanstva u Vijeću Europe Göran Lindblad.
 
 
Nacrt preporuka izvjestitelja [[Göran Lindblad|Görana Lindblada]] objavljen je s velikom većinom od strane odbora za politička pitanja.
Međutim nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova u parlamentarnoj skupštini. Skupine komunističke stranke žestoko su se protivile rezolucijerezoluciji. Rezoluciju je podržala [[EPP]], [[ED]], liberalne skupine i neke socijaldemokratske stranke, posebice iz zemalja poput [[Mađarska|Mađarske]], [[Češka|Češke]] i baltičkih zemalja.
 
153 članova su bili prisutni i glasaliglasovali (od ukupno 317)
 
99 članova glasovalo je u korist rezolucije 1481
 
42 člana glasovaliglasovalo suje protiv rezolucije 1481
 
12 članova su se suzdržalasuzdržalo od glasovanja.
 
42 člana glasovali su protiv rezolucije 1481
 
12 članova su se suzdržala od glasovanja.
== Protivljene rezoluciji od strane ljevice ==
 
Predstavnici stranaka koje su ljevije od socijaldemokrata - među kojima prevladavaju stranke koje se otvoreno i dosljedno pozivaju na nasljeđe komunističkih partija - naglašavaju da rezolucija nije donesena jednoglasno već voljom većine u tom trenutku. U većini koja je donosila rezoluciju bio je stanoviti broj socijaldemokrata; međutim je pretežni dio socijaldemokrata odabrao uopće ne pristupiti glasovanju o rezoluciji, distanciravši se na taj način od rasprave o temi koja uvelike involvira marksističku ideologiju - sa kojima su današnje ideologije socijaldemokratskih stranaka i nadalje u jasnoj svezi.
 
U većini koja je donosila rezoluciju bio je stanoviti broj socijaldemokrata; međutim je pretežni dio socijaldemokrata odabrao uopće ne pristupiti glasovanju o rezoluciji, distanciravši se na taj način od rasprave i glasovanja o temi koja uvelike involvira marksističku ideologiju - sa kojima su današnje ideologije socijaldemokratskih stranaka i nadalje u jasnoj svezi. Makar socijaldemokrati sa zapada Europe nisu imali izravne veze sa bilo kojim od komunističkih totalitarnih režima, prigrlili su oni 1990.- ih godina u svoje okrilje određene političke snage koje su participirale u istočnoeropskim komunističkim režimima; pri tome svaka od istočnoeuropskih zemalja ima donekle različitu povijest o odnosu socijaldemokracije i komunizma, te o odnosu ljevičarskih snaga prema vlastitoj nacionalnoj povijesti.
 
 
== Prihvaćanje u Hrvatskoj ==
 
Hrvatski sabor je već 2006. godine, kao svojevrsni odjek Rezolucije 1481, donio vlastitu eklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. (dokument objavljen u "Narodnim novinama" br. 76/2006).
 
U narednom razdoblju se na Rezoluciju 1481 povremeno spominje, iz redova intelektualaca i političara koji nisu ljevičari. Političari iz redova ljevičarskih stranaka i ljevičarski intelektualci tu temu, međutim, izbjegavaju spominjati.
 
 
===Povezani članci===
 
*[[Rezolucija Vijeća Europe 1096/1996]]
*[[Ljevičarski fašizam]]
*[[Komunizam]]
*[[Socijalizam]]
*[[Realsocijalizam]]