Razlika između inačica stranice »Mato Vodopić«

Obrisano 105 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
'''Mato Vodopić''' ([[Dubrovnik]], [[13. prosinca]] [[1816]]. - Dubrovnik, [[13. ožujka]] [[1893]].), [[Hrvatska|hrvatski]] teolog, književnik i prirodoslovac.
 
Studirao je [[filozofija|filozofiju]] i [[teologija|teologiju]] u Zadru. Bio je [[Dubrovačka biskupija|dubrovački]] [[biskup]] od [[1882]]. do [[1893]]. godine. Jedan je od prvih hrvatskih pripovjedača koji je tematski i stilski blizak [[realizam (književnost)|realizmu]]. Djelovao je i kao amater prirodoslovac, prikupljajući narodna imena biljaka koje je slao [[Bogoslav Šulek|B. Šuleku]]. U časopisu "[[Slovinac]]" samostalno je objavio dva popisa imena [[ptice|ptica]] i [[gmazovi|gmazova]].
 
Nakon [[1849]]. godine kuća braće Pucić je postala centar okupljanja dubrovačke inteligencije, u kojoj su se često navraćali (sem braće Pucić i Mate Vodopić) [[Antun Kaznačić]], kolovoz Kaznačić, Antun Paško Kazalić, [[Mato Natali]], [[Pero Marinović]], [[Ivo Vojnović]], [[Frano Supilo]] i mnogi drugi. Pridruživši se pokretu Srba katolika, Mato je podržavao ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, a onda ulazak u jednu unitarnu jugoslavensku državu. Život Mate Vodopić predstavlja način života jednog pripadnika kulturne obnove Dubrovnika, gdje su se Dubrovčani, iako svi rimokatolici, izjašnjavali kao Srbi i Talijani.
 
Anonimni suradnik