Neoosmanizam: razlika između inačica

'''Neoosmanizam''' je nacionalistička, [[islamizam|islamistička]] i [[panturkizam|panturkistička]] [[ideologija]] koja zagovara obnovu utjecaja OsmanskeOsmanskog imperijeimperija, točnije današnje [[Republika Turska|Republike Turske]] na prostoru bivšeg [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], odnosno na prostoru izvan granica današnje [[Republika Turska|Republike Turske]]. Neki analitičari ovu ideologiju pripisuju spoljnoj politici [[Republika Turska|Republike Turske]], kao i grupiskupini [[islamizam|islamista]] i konzervativnih turskih političara iz [[Anadolija|Anadolije]].<ref name="Šta je to neoosmanizam">[http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Analize/2010/043.html Srpska politika: Političke analize: Šta je to neoosmanizam? Prof. dr Darko Tanasković na predavanju „Neoosmanizam - Povratak Turske na Balkan“, 22. juni 2010.] </ref><ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike">[http://www.nspm.rs/prikazi/strategijska-dubina-turske-spoljne-politike.html Nova srpska politička misao: „Strategijska dubina“ turske spoljne politike, 19.7.2010.] </ref> Neoosmanlijska interesna sfera obuhvata prostor Zakavkazja, Centralne Azije, Bliskog istoka i jugoistočne Europe, odnosno Balkanskog poluotoka.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/>

Ministar vanjskih poslova [[Republika Turska|Republike Turske]] [[Ahmet Davutoğlu]] je i šef odsjeka za međunarodne odnose Bijkent sveučilišta. Prema mišljenju islamologa [[Darko Tanasković|Darka Tanaskovića]], Bijkent univerzitetsveučilište je rasadnik neoosmanizma.<ref name="Šta je to neoosmanizam"/> [[Ahmet Davutoğlu]] je utijekom perioduperioda 1990–19951990.–1995. godine predavao na Međunarodnom islamskom sveučilištu u Kuala Lumpuru, gdje se upoznao s [[Mustafa Cerić|Mustafom Cerićem]].<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/> [[Ahmet Davutoğlu|Davutoğlu]] je autor djela „Strategijska dubina: međunarodni položaj Turske“ (2001.) u kome su predstavljeni principi neoosmanske ideologije a koji su na političkoj pozornici najbliži principima stranke [[Recep Tayyip Erdoğan|Recepa Tyyipa Erdogana]]. U svom djelu „Strategijska dubina“ Ahmet Davutoğlu iznosi da je „Turska baštinik svih stoljeća osmanske prošlosti, tijekom kojih su postavljene trajne osnove u povijesnom, ekonomskom i mentalnom pogledu, da Turska i danas ima mogućnost i pravo da na tim prostorima igra posebnu ulogu“, te da „Turska kao nasljednica Otomanske imperije ne može biti epizodista, već protagonista[[protagonist]]a na međunarodnoj sceni“.<ref name="Šta je to neoosmanizam"/>

{{Citat3citat5|Mi želimo novinovu balkanskibalkansku regionregiju utemeljen na političkim vrijednostima, ekonomskoj međuzavisnosti i suradnji i kulturnoj harmoniji. To je bio otomanski Balkan. Mi ćemo obnoviti ovaj Balkan... Otomanska stoljeća Balkana su uspješna priča, a sada je treba obnoviti.|Ahmet Davutoğlu<ref name="Cilj turske spoljnje politike - Uspon otomanskog Balkana">{{Cite news |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=10959 |title= Cilj turske spoljnje politike - Uspon otomanskog Balkana|date = 24. 10. 2009|publisher=RTRS}}</ref>}}

U svom djelu „Strategijska dubina“ Ahmet Davutoğlu objašnjava da bi za projekatprojekt obnove ujecaja Osmanskog carstva, odnosno današnje Republike Turske kao njegovog nasljednika, kao „građevinski materijal“ poslužilo muslimansko stanovništvo pojedinih regija.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/> On [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Albanci|Albance]] smatra za dva „temeljna i tradicionalna oslonca osmansko-panturkističke politike na Balkanu“.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/> Davutoğlu prostor koji se sa zapada proteže od Bihaća, preko Federacije BiH, zatim Stare Raške (Sandžaka), Kosova i Metohije, Albanije, Makedonije, Kirdžalije do Trakije, smatra za koridor koje je od velike važnosti za Republiku Tursku.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/> Ovaj prostor je ranije definiran kao zelena transverzala. U svom djelu „Strategija dubina“ Davutoğlu opisuje tri koncentrična geopolitička kruga, odnosno turske interesne sfere.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/> U tako nazvanom „Unutarnjem krugu“ se nalaze Republika Srbija (Kosovo i Metohija), Republika Albanija i Republika Makedonija; u „Središnjem krugu“ su Republika Srbija, Republika Grčka, Republika Bugarska i Bosna i Hercegovina (Federacija BiH); dok „Spoljašnji krug“ koji nije od primarne važnosti za Republiku Tursku čine [[Republika Hrvatska]], Republika Mađarska i Republika Rumunjska.<ref name="Strategijska dubina turske spoljne politike"/>