|
'''Ajsori (ili Asirci)''' (također Sirjaci), [[Semiti|semitski]] narod, navodno [[Akadija|akadskog]] podrijetla, naseljen u [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]], [[Libanon]]u, [[Armenija|Armeniji]], [[Gruzija|Gruziji]], Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori [[novoaramejski asirski jezik|novoaramejskim asirskim]] koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski oštro jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani.
Nad Ajsorima je 1915. - 1916. godine proveden tzv. [[Asirski gnocid|Asirskim genocidomgenocid]], kojega su provodili [[mladoturci]] paralelno sa [[Armenski genocid|Armenskim genocidom]]; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom geografskom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini Diyarbakir smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine(istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće).<ref>Gaunt, David. ''Massacres, Resistance, Protectors: Muslim-Christian Relations in Eastern Anatolia during World War I''. Piscataway, N.J.: Gorgias Press, 2006, p. 433.</ref> Među kasnijim progonima kojeu su20. poduzimali mladoturcistoljeću, poznat je [[simelski masakr]] (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;''Premta d-Simele'') u kolovozu [[1933.]], u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora <ref>[http://www.iraqdemocracyproject.org/pdf/CulturalGenocideofAssyriansinIraq.pdf Iraqi Assyrians a Case Study for Government Intervention]</ref>, a onda su slično prošla i 63 ajsorskih sela u provincijama [[Dohuk]]u i [[Mosul]]u, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima izvršilibilježi suse i ranije, tako 1900. godine od strane [[Osmanlijski Turci|Osmanlijskih Turaka]] rane 1900. tei [[Kurdi|Kurda]].
Ajsori su [[kršćani]], a uz [[Uskrs]] i [[Božić]] slavi se ajsorska Nova godina koju nazivaju [[Akitu]]. Oko tri četvrtine Ajsora pripadaju [[Kaldejska katoličkaKatolička Crkva|Kaldejskoj katoličkojKatoličkoj Crkvi]] i [[Sirijska katoličkaKatolička Crkva|Sirijskoj katoličkojKatoličkoj Crkvi]] koje su obje u punom crkvenom zajedništvu sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]]; preostali uglavnom pripadaju [[Sirijska pravoslavnaPravoslavna Crkva|Sirijskoj pravoslavnojPravoslavnoj Crkvi]].
Prema SIL-u populacija Ajsora iznosi 4,250.000 (1994.). U sjevernom Iraku se bilježi tek 30.000 govornika aramejskog jezika, no etnička populacija je daleko veća, oko 700.000; Na području Armenije ima 15.000 Ajsora, od kojih 3000 govori ajsorskim; u Siriji 700.000 (30.000 govornika; 1995); u Iranu 80.000 (1994.; od toga 10 do 20 tisuća govornika); Gruzija 14.000 (3000 govrnikagovornika, 1994.). Značajni dio živi i po mnogim drugim državama: [[Australija]], [[Austrija]], [[Azerbajdžan]], [[Belgija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Cipar]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Libanon]], [[Nizozemska]], [[Novi Zeland]], [[Rusija]] (Europa), [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Turska]] (Azija), [[UK]], [[SAD]].
Uslijed aktualnih ratnih zbivanja u Iraku i Siriji, od 2003. godine broj Ajsora u tom području svijeta oštro opada, te se smatra da ih se u zadnjih desetak godina preko 70 posto raselilo u prekomorske zemlje. Ovaj je proces praćen šutnjom međunarodne zajednice i medija.
|
