Dundo Maroje: razlika između inačica

Komedija se sastoji od dva prologa ("Dugi Nos, negromant, govori"; "Plemeniti i dobrostivi skupe ...") i pet činova (završetak nije sačuvan). U osnovi ovoga Držićeva djela je sukob (međusobno nerazumijevanje) pripadnika stare i mlade generacije u doba renesanse. Građu za komediju pisac je uzeo iz neposredne stvarnosti ondašnjega Dubrovnika (o čemu svjedoči i njegov iskaz u drugom prologu). Dundo Maroje zapravo je nastavak izgubljene komedije "Pomet" (što se, također navodi u spomenutom prologu). Radnja djela događa se u Rimu, ali glavni su likovi Dubrovčani. ("Žene, para li vam ovo malo Mirakulamirakulo Rim iz Dubrovnika gledat?", Obraćaobraća se pisac gledateljicama, nastojeći ih što više zainteresira za svoju kazališnu predstavu.)

Dundo Maroje poslao je sina Mara u Italiju da trguje, davši mu pet tisuća dukata. Ovaj se, međutim, nije pridržavao očevih savjeta i umjesto da ode iz Jakina (Ancone) u Firencu (pa u Sofiju), odlazi u Rim. Tu, u Rimu, rasipa očevo blago, kupujući poklone kurtizanakurtizani Lauri. Dundo Maroje, saznavši za sinovo "loše vladanje", odlazi u Rim, i stiže pred Laurinu kuću. Namjera mu je da spasi bar nešto od svoje imovine. U Rim stiže i Marova zaručnica Pera, preobučena "na mušku", a tu su i drugi "našijenci". U Rimu živi i Marov suparnik Ugo Tudešak, zaljubljen (u Lauru) i uvijek pripit. Tu su i Pomet, Ugov sluga i Popiva, Marov sluga. Oni su, u stvari, režiseri svih glavnih događaja i natječu se u tome tko će bolje ugoditi svome gospodaru. Drugim, riječima, "cijeli komad je jedan duel između njih, duel između oštroumlja i dovitljivosti". Pomet i Popiva suparnici su i što se tiče Petrunjele, Laurine sluškinje. Maroje i Maro se (u drugom činu) susreću, ali se sin pravi da ne poznaje oca, koga stražari hvataju i hapse. Međutim, Pomet, vještom igrom, izvede da Popiva nagovori svoga gospodara da, novcem pozajmljenim od Laure, privremeno (od Sadija Židova) zakupi magacin sa robom i, preobučen iz plemićkog u trgovačko odijelo, pokaže svom ocu Maroju taj magacin. Sve se ovo događa u trećem činu komedije, koji je, zapravo, njena kulminacija. U četvrtom činu Dundo Maroje osvetnički koristi novonastalu situaciju i nove mogućnosti, uzima svu robu iz skladišta i pravi se (sada on!) da ne poznaje sina. Pomet, konačno, preuzima sve niti radnje u svoje ruke. Kurtizana Laura je, zapravo, kćerkći bogatog plemića Ondarda iz AuzburgaAugsburga, što će reći, bogata nasljednica. Zbog ovog otkrića Pomet dobiva i nagradu od sto škuda. Njemu, dakle, polazi za rukom da "pobijedi i izbaci mladog ljubavnika i iz milosti očeve i milosti kurtizane". Sam završetak komedije nam nije poznat, ali se, već i na temelju prologa, može naslutiti da će se sve "svršit u veselje". [[Mihovil Kombol]] (u "Povijesti hrvatske književnosti do narodnog preporoda", iz 1945. godine) pretpostavlja "da će se Laura udati za Nijemca Uga, dok će se Maro, nadmudreninadmudren od oca i osramoćen pred Laurom, vratiti s vjerenicom u Dubrovnik, gdje će mu uostalom, sudeći po nekim upravo pristiglim listinama, nekaka baština pomoći da zaboravi svoje mladenačke ludorije ". (Mihovil Kombol će napisati i "nadopuni` Dunda Maroja `" - 1955. godine -. zapravo, završetak komedije, onakav kakvim ga je on zamišljao.)