Mladen Juran: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
== Životopis ==
Juran je rođen u Zagrebu. Gimnaziju je završio u Splitu, 1960. Nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu, 1964, odlazi u Pariz gdje diplomira na Studiju dramskih umjetnosti Charles Dullin u Théâtre National Populaire, 1968. Za vrijeme studija nastupa kao glumac i asistira (Histoire du Cinema Francais, izdanje povodom 100. obljetnice francuske kinematografije, Maurice Bessy, Raymond Chirat, Andre Bernard - Skraćeni prikaz od 1966 – 1970,M. Juran- strana 320 - Pygmalion, 1992)redateljima Michael Cacoyannisu (kazalište T.N.P. – «Les Troyennes» J.P. Sartrea, 1965), Abel Ganceu (tv serijal «Valmy» -O.R.T.F., 1967) i Med Hondou (film «Soleil 0», 1969 – u selekciji festivala Cannes, New York, Locarno, Berlin, 1970), te stažira kod slavnog Lee Strasberga, direktora Actor’s Studija iz New Yorka.
Nakon povratka u Hrvatsku, Juran započinje karijeru na državnoj televiziji. Od 1973 stvorio je više od 200 filmova i televizijskih serija različitih vrsta i žanrova (Zadnja pošta Zagreb, Zagrebulje, Pozdrav iz Zagreba, Zagrebački panopticum, Prizori iz prošlog stoljeća, Dan šarenih oblaka rođenih iz mora – James Joyce u Puli, Hrvati i Amerika itd), počesto uz scenarističku suradnju knjževnika Zvonimira Milčeca: od pogleda na kozmopolitski rodni grad Zagreb u kontekstu fenomena grada, "najvećeg ljudskog pronalaska", pulsiranju gradskog života hrvatske metropole, sve do - posebnog doprinosa na medijskom oživljavanju zatomnjenih i pomalo ugašenih gradskih senzibiliteta njegovog djetinstva i pritajenih nekonformističkih pojava u knjževnosti, povijesti, filmu, jazzu i rocku, vanjskim simptomima načina življenja fantastike svakodnevnice. Snimao je prepoznatljivim rukopisom, jedino realno mogućim obzirom na vrijeme i kontrolu tabu tema, u stilu "commedia dell'arte all'improvviso", adaptirajući pisane ili životne storije Zagreba i Hrvatske (počesto sa slavnim glumačkim imenima kao što su Ena Begović, Relja Bašić, Božidar Orešković, Željko Vukmirica, Ivo Gregurević, Sven Lasta, Tomislav Martić, Filip Šovagović, Slavko Juraga, Boris Svrtan, Mladen Crnobrnja) - osebujnim prožimanjem snimljenih kadrova fikcije i dokumentarne autentične-arhivske filmske građe.
| |||