Vjetroelektrana Kamensko-Voštane: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Datoteka:Wind_turbine_int.svg|mini|300px|desno|Glavni [[Dijelovi vjetroagregata|dijelovi vjetroagregata]] s vodoravnom (horizontalnom) osi: 1. temelj, 2. priključak na [[elektroenergetski sustav]], 3. [[stup]], 4. [[ljestve]] za pristup, 5. zakretnik, 6. kućište stroja ili gondola, 7. [[električni generator]], 8. [[anemometar]], 9. kočioni sustav (elektromagnetska ili mehanička [[kočnice|kočnica]]), 10. [[Prijenosni omjer|prijenosnik]] [[snaga|snage]] (obično multiplikator), 11. lopatice rotora, 12. sustav zakretanja lopatica ([[Engleski jezik|eng]]. ''pitch''), 13. glavčina [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]].]]
'''Vjetroelektrana Kamensko-Voštane''' ili '''VE Kamensko-Voštane''' je [[vjetroelektrana]] izgrađena na području [[Trilj|Grada Trilja]] u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Dne 15. srpnja 2013. [[Predsjednik Republike Hrvatske]] [[Ivo Josipović]] je uz prigodnu svečanost u pogon pustio vjetroelektranu Kamensko (ST1-2) [[snaga|snage]] 20 [[vat|MW]] s pripadajućom [[Transformator|trafostanicom]] Voštane 20/110 kV i priključnim dalekovodom 2 × 110 [[vat|kV]]. Na istu trafostanicu također je već spojena i vjetroelektrana Voštane (ST1-1) snage 20 MW, koja je uspješno prošla tehnički pregled, pa se također očekuje njezino skoro puštanje u pogon. Očekuje se da će, kada i druga vjetroelektrana bude bila puštena u trajni pogon, njihova ukupna proizvodnja iznositi 114 [[ |GWh]] [[električna energija|električne energije]] godišnje, što bi trebalo zadovoljiti potrebe za oko 38 000 kućanstava. Vjetroagregate SWT-3.0-101 za novu elektranu isporučila je tvrtka [[Siemens AG|Siemens Zagreb]], a na projektu su sudjelovale i brojne duge hrvatske tvrtke.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/hrvatska-i-regija/1459-cetvrti-puta-ove-godine-azurirana-lista-vjetroelektrana-za-prikljucak-na-elektroenergetsku-mrezu-hep-ops-a] " Četvrti
Vjetrovne prilike i energetski prinos vjetroelektrane na određenom mjestu usko su povezani s [[geografija|geografskim]] obilježjima terena, kao što su orografija područja oko vjetroagregata, planinsko područje [[Kamešnica|Kamešnice]], blizina [[Jadransko more|Jadranskog mora]], kao i [[Vegetacija Hrvatske|vegetacija]] i građevinski uvjeti tla. Položaji vjetroelektrana Kamensko i Voštane su na području Grada Trilja, istočno od grada, blizu granice s [[Bosna i Hercegovina|Republikom Bosnom i Hercegovinom]]. Vjetroagregati Voštane protežu se po obroncima Ravne Strane u smjeru sjever-jug od brda Križ (1133 [[metar|m]] [[Nadmorska visina|n.m.]]) i uz brdo Vitrenjača (911 m n.m.). Vjetroagregati Kamensko raspoređeni su jugozapadno od Voštana na brdu Jelinak, a [[vjetroagregat]]i se protežu u smjeru zapad-istok od brda Jelinak (774 m n.m.) do Plazibatove pećine (905 m n.m.).
Redak 8:
Svojim radom vjetroelektrane će smanjiti ispuštanje štetnih, opasnih tvari koje bi svojim radom ispustile [[termoelektrana|termoelektrane]] na [[lignit]] kako bi proizvele istu količinu energije. Procjena uštede na [[Staklenički plinovi|emisijama nepoželjnih tvari]] na godišnjoj razini je oko 109 000 tona [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] CO<sub>2</sub>, 6 000 tona pepela i šljake, 2 700 tona otpadne vode, 715 tona [[Sumporov(IV) oksid|sumporovog dioksida]] SO<sub>2</sub>, 500 [[tona]] [[Dušikovi oksidi|dušikovih oksida]] NO<sub>X</sub>, 700 tona teških metala, te 218 000 MWh otpadne topline.
[[Vjetroagregat]] [[Siemens AG|Siemens]] SWT-3.0-101 ima [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]] [[promjer]]a 101
Temelji stupova vjetroagregata su osmerokutnog oblika s uzdignutim postoljem za stup vjetroagregata, dimenzija postamenta su 6,2 × 6,2 m uzdignutim za 50 cm, sve unutar površine servisne zone 20x20 m. Lopatice vjetroagregata dugačke su 49 m. Proizvedene su od epoksidne smole ojačane staklenim vlaknima. Posebnim postupkom lopatice su izlivene u jednom komadu zbog čega nema slabih točaka na spojevima, gdje se dijelovi vjetroagregata lijepe, čime se omogućava bolja zaštita od munja i otpornost na naprezanja.
Vjetroagregat se pokreće samostalno automatski pri prosječnoj brzini vjetra od otprilike 3 do 5 m/s. Tijekom pogona ispod nazivne snage generatora, kut zakreta lopatica vjetroagregata i brzina rotora stalno se podešavaju za optimiranje aerodinamične učinkovitosti. Nazivnu snagu od 3 MW generator proizvodi pri otprilike 13 do 14 m/s, te se pri višim brzinama vjetra, snaga regulira na nazivnu snagu.
== Izvori ==
|