Lagrangeove točke: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak |
m sitni ispravci |
||
Redak 1:
[[datoteka:Lagrangeove točke.png|mini|300px|desno|[[Lagrangeove točke]]
[[datoteka:Jupiterovi Trojanci.png|mini|300px|desno|Jupiterovi [[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]
[[datoteka:Lagrange very massive.svg|mini|300px|desno|Prikaz[[Lagrangeove točke|Lagrangeovih točki]].]]
Redak 19:
== Poremećenje ili perturbacija ==
Odstupanje od gibanja po Keplerovim zakonima naziva se poremećenjem ili
Na slici je prikazano gravitacijsko polje u okolini jednog vezanog sustava s masama ''M<sub>1</sub>'' i ''M<sub>2</sub>''; u tom polju giba se treće tijelo s masom mnogo manjom od mase prvih dvaju tijela. Sva se tri tijela gibaju u istoj ravnini i zadržavaju jednak razmještaj samo onda ako se treće tijelo nalazi u području jedne od točaka L<sub>1</sub>, L<sub>2</sub>, L<sub>3</sub>, L<sub>4</sub> i L<sub>5</sub> (točke libracije ili [[Lagrangeove točke]]), uz uvjet da su i početne brzine strogo određene. Prve tri točke smještene su na pravcu koji povezuje mase ''M<sub>1</sub>'' i ''M<sub>2</sub>'', a točke L<sub>4</sub> i L<sub>5</sub> smještene su na vrhovima dvaju jednakostraničnih [[trokut]]a, kojima se zajednička baza pruža od ''M<sub>1</sub>'' i ''M<sub>2</sub>''. Taj se razmještaj javlja u nekih nebeskih objekata! Na primjer u Lagrangeovim točkama L<sub>4</sub> i L<sub>5</sub> smještena je grupa planetoida, [[Trojanci (astronomija)|Trojanaca]], koji stazom [[Jupiter]]a (''M<sub>2</sub>'') putuju istim prosječnim [[period]]om koji ima i Jupiter, oko [[Sunce|Sunca]] (''M<sub>1</sub>''). Točke L<sub>1</sub>, L<sub>2</sub> i L<sub>3</sub> imaju važnu ulogu u prenošenju bliskih [[dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]]. Tamo [[plin]]ovi struje s jedne zvijezde na drugu, obmataju ih ili zauvijek odlaze s dvojne zvijezde. Krivulje na slici mjesta su stalnog zbroja [[gravitacija|gravitacijskog]] i [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalnog]] potencijala masa ''M<sub>1</sub>'' i ''M<sub>2</sub>''. Najmanja zajednička ploha koja obmata obje mase, a u presjeku s ravninom crtnje ima oblik osmice, zove se ploha Rochea. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>
|