Razlika između inačica stranice »Monarhija«

Dodana 32 bajta ,  prije 6 godina
m
uklonjena promjena suradnika 93.87.202.156 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Flopy
m (uklonjena promjena suradnika 93.87.202.156 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Flopy)
[[Izborna monarhija]] (sa često ograničenim brojem kandidata i izbornog područja) se čini starijim oblikom od [[nasljedna monarhija|nasljedne monarhije]] koja je uspjela smanjiti opasnost građanskog rata kod utvrđivanja nasljednika. Izborne monarhije su do svog kraja bile [[Poljska]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]] . Danas (2006) su to još [[Malezija]] , [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] , [[Vatikan]] a formalno i Kneževina [[Andora]] .
 
PreDo dolaska [[kršćanstvo|kršćanstva,]] u Europi[[Europa|Europu]] su ovdje uglavnom bile izborne monarhije. Različita plemena imala su svoje[[poglavica|poglavice]] koji su u pravilu potjecali iz snažnih i utjecajnih [[obiteljski klan|obiteljskih klanova]] ali nisu poznavali [[nasljedno pravo]] . Nakon smrti jednog poglavice, novi je bio biran uz određeni ritual, ili bi ga jednostavno proklamirali. Neka plemena su samo za određeni rat ili pljačkaški pohod birala [[knez]]a , koji bi nakon obavljenog "posla" ponovo bio običan slobodnjak. Neki drugi oblik vladavine je za seljake - ratnike bio jednostavno neprihvatljiv.
 
To je bilo razdoblje prije [[feudalizam|feudalizma]] i imalo je dijelom odlike [[demokracija|demokracije]] . To je, međutim, prestalo s kršćanstvom. Kad je car [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[Konstantin Veliki]] [[313]]. godine kršćanstvo proglasio jednakopravnim s drugim religijama a kasnije i sam prešao na kršćanstvo, počelo je savezništvo između kršćanskih crkvi i svjetovnih vladara. Crkva je legitimirala apsolutnu vlas vladara i nasljedno pravo idejom da je netko "vladar po ožijoj milosti". Kao protuuslugu, crkva si je osigurala privilegirani položaj i sudjelovanje u vlasti, i to je ostalo u većini država sve do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] .