Razlika između inačica stranice »Janez Vajkard Valvasor«

Dodano 698 bajtova ,  prije 5 godina
još raditi.
m (Nesmir Kudilovic je premjestio stranicu Johann Weichard Valvasor na Janez Vajkard Valvasor: uskl. (kao i Johann Andreas von Segner).)
(još raditi.)
[[datoteka:Janez Vajkard Valvasor.jpg|mini|Barunbarun Janez Vajkard Valvasor]]
'''Janez Vajkard Valvasor''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Johann Weichard von Valvasor'', [[hrvatski jezik|hrv.]] ''Ivan Vajkard Valvasor'') ([[Ljubljana]], mjeseca [[svibanj|svibnja]] [[1641.]]; kršten [[28. svibnja]] – [[Krško]], vjerojatno mjeseca [[19listopad]]a, danima prije [[16. rujnastudenoga]] [[1693.]]),<ref>Boris Golec, »Nova spoznanja o življenju in pozabljenem potomstvu Janeza Vajkarda Valvasorja«. U publikaciji: ''Historični seminar 6'' / ur. Katarina Keber i Katarina Šter, Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2008., str. 77. – 117., ISBN 978-961-254-059-3 {{COBISS.SI|id=237840640}}, ISBN 978-961-254-060-9 {{COBISS.SI|id=237890816}}</ref> [[kranjska|kranjski]] [[plemstvo|plemić]], [[Slovenija|slovenski]] [[geograf]], [[polihistor]],<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija|Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]] (Javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/49902/). Pristupljeno: 4. rujna 2014.</ref> [[povjesničar]], [[topograf]], [[etnograf]], [[kartograf]], [[crtač]] i član [[KraljevskoLondonsko kraljevsko društvo za unaprjeđivanje prirodoslovnih znanja|KraljevskogaLondonskoga kraljevskoga društva za unaprjeđivanje prirodoslovnih znanja]].
 
==Životopis==
[[Datoteka:Valvasor-rojstnahisa-Ljubljana.JPG|mini|Valvasorova rodna kuća u Ljubljani]]
Janez Vajkard Valvasor se je rodio na Starom trgu u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Roditelji su mu bili Ana- Marija Rauberrođ. barunica Ravbar (Anna Maria Raubar) i zemaljski odbornik BartolomejJernej Valvasor, potomak stare plemićke obitelji iz [[Bergamo|Bergama]] u [[Italija|Italiji]]. Valvasorov otac bio je vlasnik [[gospodstvo|gospodstava]] [[Gamberk-Grad|Gamberka]] i [[Medijski Grad|Medije]] u [[Izlake|Izlakama]] kod [[Zagorje ob Savi|Zagorja ob Savi]], gdje je mladi Valvasor proživio svoje djetinjstvo, skupa sa šesnaestero braće i sestara. Ivan Vajkard je bio dvanaesto dijete po redu.
 
[[Gimanzija|Gimnaziju]] je završio kod [[isusovci|isusovaca]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Prema tadašnjem plemićko običaju dopunjavao je svoje znanje i skupljao iskustva na putovanjima po inozemstvu ([[Njemačka]], [[Sjeverna Afrika]], [[Francuska]], [[Švicarska]]) te u [[vojska|vojnim]] službama, pa je [[1663.]]. i [[1664.]]. sudjelovao u ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Kad se [[1672]]. vratio u domovinu, kupio je [[utvrda|utvrde]] Bogenšperk, Črni potok i već porušeni grad Lichtenberg, kao i kuću u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Iste se godine ([[10. srpnja]] [[1672.]]) i prvi put oženio s Anom Rosinom Graffenawerpl. Graffenweger, a po njezinoj smrti i s Anom Maksimilom barunicom AnomZetschker Maksimilinom([[20. srpnja]] [[1687.]]). Imao je ukupno jedanaestero djece, od kojih je petero umrlo u djetinjstvu. Umro je u 53. godini starosti u [[Krško]]m. Drži se da je pokopan u obiteljskoj [[grobnica|grobnici]] u [[Izlake|Izlakama]] ili u Krškom.
 
==Polihistor==
 
==Proučavanje Cerkniškog jezera==
Izučavanje [[Cerkniško jezero|Cerkniškog jezera]] predstavlja jedan od vrhunaca Valvasorova znanstvenog rada. Cerkniško je jezero zbog svoga presušujućeg djelovanja od davnine bunilo duhove i poticalo razna domišljanja o ustroju toga fenomena. Iz Valvasorova promatranja i izučavanja nastao je i dulji spis u četvrtom poglavlju "Slave vojvodine Kranjske". Proučavanje jezera Valvasoru je donijelo i jedino priznanje u životu: Godine [[1687.]]. izabran je za člana engleskog [[Kraljevsko društvo|KraljevskogKraljevskoga društva]] (''Royal Society'') u [[London]]u, a njegov je spis objavljen i u dvama stranim znanstvenim zbornicima.
 
==Slava Kranjskoga vojvodstva==
[[Datoteka:Slava vojvodine Kranjske.JPG|mini|Naslovna stranica ''Slave vojvodine Kranjske'']]
[[Datoteka:Hrvati-Valvasor.jpg|mini|Prikaz [[Hrvati|Hrvata]] u Valvasorovu djelu ''Slava vojvodine Kranjske'' (1689.)]]
"Slava vojvodine Kranjske" ([[njemački jezik|njem.]] ''Die Ehre dess Hertzogthums Crain'') predstavlja vrhunac njegova djelovanja. Djelo je izašlo u [[Nürnberg]]u [[1689]]. godine. Valvasor ga je napisao na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], kako bi bilo razumljivo što širem čitateljstvu, te takokako bi na taj način lakše svoju domovinu predstavipredstavio strancima. Sa suradnicima, Valvasor je sabrao podatke koji su danas neprocjenjihneprocjenjiv izvor za prikaz života prostora današnje [[Slovenija|Slovenije]] koncem [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. svoju domovinu strancima. Djelo je vrlo opsežno, jer sadrži 15 poglavlja i ima 3532 stranice. Opremljeno je brojnim [[crtež]]ima, što ih je nacrtao sam Valvasor koji je na svako svoje putovanje nosio knjigu za skiciranje i olovku. U 11. knjizi opisao je i tadašnjih 300 najznamenitijih [[grad]]ova, [[utvrda]] i [[samostan]]a. Premda je knjiga postala prava uspješnica, Valvasoru nije donijela zarade.
 
==Nacrt tunela pod Ljubeljom==