Inačica od 25. travnja 2013. u 00:44 uredi Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.172 edits m →‎Vidi i: ← Starija izmjena		Inačica od 8. rujna 2014. u 13:39 uredi ukloni ovu izmjenu Džafer-beg Mulaomerović (razgovor \| doprinosi) 100 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: == Povijest == ~~Globalizacija~~Ako se fokusira samo na ekonomski aspekt, postoje različita tumačenja kad je globalizacija počela. Neki je datiraju u 16. stoljeće, u početak kolonijalizma, dok drugi to čine u doba stvaranja međunarodnih koncerna. Za neke pak proces globalizacije počinje s ukidanjem čvrstih deviznih tečajeva i s raspadom Istočnog bloka.<ref>Veselica, 2007, Prolegomena</ref> Ukupno govoreći, globalizacija svoje korijene ima u režimu slobodne [[Trgovina\|trgovine]] čiji je glavni zagovornik bio [[Britansko Carstvo]] u [[19. stoljeće\|19. stoljeću]], i koji je nestao za vrijeme [[Prvi svjetski rat\|prvog svjetskog rata]] i uvođenjem [[protekcionizam\|protekcionizma]] među ratom osiromašenim velikim silama. Iako su pokušaji globalizacije započeli još nakon [[Drugi svjetski rat\|drugog svjetskog rata]], taj proces se intenzivirao tek sa završetkom [[hladni rat\|hladnog rata]] i uspostavljanjem [[SAD]] kao jedine globalne sile. U njoj je kao dominantna ideologija vladao ekonomski liberalizam te je agresivno promovirana globalizacija kao rješenje većine problema u suvremenom svijetu. Redak 12: ==Cilj zagovornika globalizacije== Cilj svih globalizatora je stvoriti jedinstvenu svjetsku vlast, s tim što su [[kolektivizam\|kolektivističke]] ideologije kao [[boljševizam]] , [[fašizam]] i [[nacionalsocijalizam]] to željeli stvoriti silom, dok [[liberalizam]] to nastoji provesti djelovanjem [[ekonomski zakoni\|ekonomskih zakona]] i slobodnog [[tržište\|tržišnog]] liberalizma. Ako se zanemare različite ideološke maske raznih globalizatora kojima su privlačili sljedbenike, globalizacija je težnja za stjecanjem političkog, vojnog, obavještajnog, novčarskog, proizvodnog, medijskog ili trgovačkog [[monopol\|monopola]] na svjetskom nivou. Globalizacija pokreće niz društvenih i političkih pitanja, upliće se u programiranje nacionalnih ekonomija, pozicionira ih u svjetskom gospodarstvu, ima snažan utjecaj na funkcioniranje socijalnih pitanja. Ukratko, "globalizacija zapravo znači denacionalizaciju" - ona otvara pitanja postojanja nacionalne države, suvereniteta, stvaranja novih transnacionalnih državnosti i identiteta.<ref>Milardović, 2004, str. 166</ref> ==Neoliberalni globalizam== Redak 20: ==Metode globalizacije== Globalizacija ima različite dimenzije poput komunikacijsko-tehničke, tehnološke, ekonomske, kulturne, građansko-društvene i radno-organizacijske. U svima njima zajednička je namjera sudionika tih strukura da slome jedinstvo nacionalne države i nacionalnog društva.<ref>Veselica, 2007, Prolegomena</ref> Kao najlukavija ideologija za stjecanje svjetske vlasti liberali su najduže opstali zahvaljujući tome što su njihovi javni ciljevi pozitivni i sukladni pozitivnoj [[mehanizam tržišne selekcije\|tržišnoj selekciji]] prema sposobnostima, iako im je tajno djelovanje često potpuno suprotno, usmjereno izigravanju slobodne tržišne konkurencije i održavanju vlasti u rukama uske [[elita\|elite]]. Običaj modernih globalista je javno zagovarati jedno, a na tajnim sastancima raznih elitnih «klubova» koji uključuju državne funkcionare , [[poduzetnik\|poduzetnike]], [[znanost\|znanstvenike]], [[bankarstvo\|bankare]], [[novinar\|novinare]] i ostale «uglednike», donositi suprotne dogovore o tom kome [[tajna služba\|obavještajne službe]] trebaju dostavljati povjerljive podatke o potezima konkurencije, kome treba krasti takve podatke; kome treba pomoći, a kome uskratiti pomoć; koga državne inspekcijske službe trebaju zaobilaziti, a koga pojačano nadzirati; koje [[znanstveni projekt\|znanstvene projekte]] treba financirati, a koje kočiti; koga treba financirati, a koga ne; u kojim medijima se treba oglašavati, a u kojima ne; koga preko medija treba napadati, a koga hvaliti. Sve to suprotno je načelima slobodne tržišne konkurencije i predstavlja poništenje [[mehanizam tržišne selekcije\|tržišnog mehanizma selekcije]] prema sposobnosti. Line 29 ⟶ 30: Antiglobalistički pokreti mogu uspjeti u svojim nastojanjima protiv negativnih efekata globalizacije samo povratkom na stvarni ekonomski liberalizam, bez zakulisnih obavještajnih igara, bez prikrivene [[monopol\|monopolizacije]] i ograničavanjem svih oblika [[financijska agresija\|financijske agresije]]. Najvažnije sredstvo im je internet kojim mogu širiti informacije o tajnim dogovorima političara, bankara i vlasnika medija koji [[manipulacija\|manipuliraju]] masama. == Izvori == ;Bilješke {{izvori}} ;Literatura * [[Vladimir Veselica]]: "Globalizacija i nova ekonomija", Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6113-43-9 * Anđelko Milardović: "Populizam i globalizacija", Zagreb, Centar za politološka istraživanja, 2004. ISBN 953-7022-07-2 == Vidi i: ==

Globalizacija: razlika između inačica