Inačica od 24. ožujka 2014. u 14:19 vidi izvor MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m lektura ← Starija izmjena		Inačica od 8. rujna 2014. u 15:07 vidi izvor Dmitar Zvonimir (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke 1.033 edits Dopuna značenja bunje Novija izmjena →
Redak 25: }} {{dz\|[[Bunjevci (Vrbovsko)]]}} '''Bunjevci''' su jedna od najbrojnijih grana [[Hrvati\|hrvatskog naroda]] čija je kolijevka zapadna [[Hercegovina]] i kontinentalna [[Dalmacija]], odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području [[Velebit\|Velebita]], dijelovima [[Lika\|Like]] i [[Gorski kotar\|Gorskog kotara]] ([[Lič]]) i kasnije po [[Vojvodina\|Vojvodini]], odnosno po [[Podunavlje\|Podunavlju]] i Potisju. -Život ranih Bunjevaca u područjima [[Zagora\|Zagore]], [[Ravni Kotari\|Ravnih Kotara]], na područjima [[Dinara\|Dinare]], [[Promina\|Promine]] i [[Svilaja\|Svilaje]], nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva, po ~~malenim~~ kamenim ~~kućicama~~kućama poznatim kao "bunje" (jedn. [[bunja]]). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas i najvjerojatnije su dale Bunjevcima svoje ime. Ime ovim [[Hrvati\|Hrvatima]] - bunjevci su dali sami [[Mletačka Republika\|Mlečani]] zbog načina življena ovog djela hrvatskog naroda. Od talijanskih riječi: ''bugna'' koja znači kamen tesanik i ''bugno'' košnica - kuća s mnogo stanova ili prostorija. Bunjevci su plemenita grana hrvatskog naroda koja se, tijekom i poslije kršćansko-turskih ratova u našim krajevima, naseljavala na širokim, uglavnom opustjelim, područjima '''središnje''' i sjeverne Dalmacije, Like i Hrvatskoga Primorja, te sjeverne Bačke. Pripadnici su Rimokatoličke crkve, a govore štokavsko-ikavskim dijalektom. Bunjevci su se doselili u te krajeve iz Dalmacije odnosno nekadašnjeg Hercegovačkog sandžaka, to jest zaleđa Zadra i susjedne Hercegovine.

Bunjevci: razlika između inačica