Milan Kangrga: razlika između inačica

| slika = |

| rođenje = [[Zagreb]], Hrvatska[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], [[1. svibnja]] [[1923.]]|

| smrt = [[Zagreb]], [[Hrvatska]], [[25. travnja]] [[2008.]]

| škola_tradicija = [[kontinentalnaKontinentalna filozofija]], ([[marksizamMarksizam]]) |

| glavni_interesi = [[etikaEtika]] |

| utjecaji = [[Kant]], [[Fichte]], [[Hegel]], [[Karl Marx|Marx]] |

'''Milan Kangrga''' ([[Zagreb]], [[1. svibnja]] [[1923.]] - [[Zagreb]], [[25. travnja]] [[2008.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[filozof]], sveučilišni profesor [[Srbi u Hrvatskojetika|srpskog podrijetlaetike]],<ref>{{cite news|title=Udarcijedan slevaod iosnivača zdesnačasopisa |url=http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:360928-Udarci-sleva-i-zdesna[[Praxis (časopis)|last=PopovićPraxis]] |first=Radovan |publisher=Novosti |date=7. siječnja 2012. |language=na srpskom |accessdate=13. lipnja 2013.}}</ref> koji je pripadao tzv.i [[praxis filozofijaKorčula|praxisovačkoj školiKorčulanske]] ljetne škole.

Rodio se u [[Zagreb]]u, gdje je pohađao i završio osnovnu školu i gimnaziju, maturirao [[1942]]. godine. Polazi domobransku časničku školu u [[Austrija|Austriji]] 1943.–1944., nakon čega služi kao zastavnik. Od svibnja [[1945]]. godine je u [[Jugoslavenska armija|Jugoslavenskoj armiji]], a demobiliziran je koncem [[1945]]. godine. Studira filozofsku grupu predmeta na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u [[Zagreb|Zagrebu]]. Prvi filozofski članak, pod naslovom "O etici", objavljen mu je već [[1948]]. godine u [[Studentski list|Studentskom listu]], a svojim je sadržajem naljutio tadašnje birokrate. Diplomira [[1950]]. kao jedini diplomirani student filozofije te godine. Iste godine postaje asistent na Odsjeku za filozofiju iz predmeta [[etika]] i [[estetika]]. Redovni [[profesor]] na istom fakultetu postaje [[1972]]., i u tom svojstvu ostaje do mirovine [[1993]]. Godine [[1953]]. postaje član [[KPJ]], ali već iduće je godine isključen i više nikada nije bio član. Jedan od pokretača [[sveučilište|sveučilišnog časopisa]] ''Pogledi'' [[1952]]. godine (glavni urednik bio je [[Rudi Supek]]). U njemu objavljuje svoje prve radove, npr. ''"Problemi ideologije"'' [[1953]]. godine. Već [[1954]]. godine, časopis je zabranjen nakon žestoke kritike iz redova partije. Godine [[1957]]. jedan je od osnivača općeteorijskog časopisa ''Naše teme'', u kojem objavljuju i filozofi. Doktorirao je s temom ''Etički problem u djelu Karla Marxa''. Nakon toga, od [[1962]]. do [[1964]]. godine, boravi na studijskom usavršavanju u [[Heidelberg]]u, kao stipendist zaklade [[Alexander von Humboldt Stiftung ([[Humboldtova zaklada]]) ([[Bad Godesberg]], [[SR Njemačka]]). Godine [[1964]]. jedan je od osnivača časopisa ''[[Praxis (časopis)|Praxis]]'', koji postaje središte okupljanja i snažne profilacije grupe filozofa koji su po njemu dobili ime [[praxis filozofija|praxisovci]]. Praxisovci, filozofski krug, koji je nakon početnog kvalitetnog rada, postao poznat po antihrvatskim i komunističko-tvrdostrujaškim stavovima <ref> Zlatko Markus: "Praxis" ― afera bez veze s Hrvatskom , Hrvatska revija, 2008. (pretisak)</ref>. Njegove stavove valja uzeti sa zadržkom, jer je nerijetko bio "optuživan" za (pro)jugoslavenstvo, "jugomarksizam" i sl., odnosno da ne može osoba koja se izjašnjavala Jugoslavenom (što automatski povlači i ideološku usmjerenost) davati prosudbe o hrvatskom jeziku. Štoviše, valja imati na umu da je na seminaru za profesore etike u ožujku 2005., sasvim ozbiljno obznanio da "nacionalist nije čovjek" te da "[[desničar]] ne može biti intelektualac"<ref>[http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2005/518/crvena.htm www.hkz.hr - Hrvatsko slovo]</ref>.