Miljenko Smoje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 7:
Nakon rata Smoje je kraće vrijeme radio kao učitelj, da bi od [[1950.]] godine počeo raditi kao novinar u splitskom dnevnom listu [[Slobodna Dalmacija]]. Vrlo brzo je na vidjelo izašao njegov talent za pisanje reportaža u kojima bi, uz veliku dozu [[humor]]a, vješto koristio čakavski dijalekt. U svojim putopisima (koji su u biti bili i novinski članci i intervjui s mještanima i opis mjesta), objavljivanim u "Slobodnoj Dalmaciji" (veličine cijele stranice ili cijele dvije stranice) je novinarskim neformalnim pristupom pisao o dalmatinskim malim mjestima. Pokrenuo je humoristički list [[Pomet]] koji je poslije postao tjedni prilog u Slobodnoj Dalmaciji.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Forum/tabid/183/aff/59/aft/925/afv/topic/Default.aspx Slobodna Dalmacija] O Smoji</ref>
 
Smoje je postao jedan od najuglednijihuglednijih novinara tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]] i [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]], ali je njegovoj slavi ipak najviše doprinio rad na humorističkoj TV-seriji [[Naše malo misto]] iz [[1970]]. godine, koja je burne ekonomske, političke i kulturne promjene prije, za vrijeme i poslije [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] pokazala kroz prizmu malih ljudi u dalmatinskom gradiću. Serija je [[1982]]. godine dobila i filmski nastavak u obliku igranog filma [[Servantes iz Malog Mista (1982.)|Servantes iz Malog mista]].
 
Smoje je [[1979.]] godine otišao u mirovinu, ali je za Slobodnu Dalmaciju nastavio pisati kolumnu ''Dnevnik jednog penzionera''.
 
Godinu dana kasnije je prema vlastitoj knjizi napisao scenarij za [[Velo misto]], TV-seriju koja je obrađivala povijest Splita od [[1910.]] do [[1947.]] godine. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure od tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kultni status koji traje do danas.
 
Osamdesetih godina , pa i nakon njegove smrti od strane javnosti okarakteriziran je vrlo loše i neopravdanoopravdano optuživan za jugonostalgičara<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/miljenko-smoje-nije-bio-veliki-jugoslaven-nego-kontra-svake-sile-i-nasilja-nad-ljudima/641000.aspx Miljenko Smoje nije bio veliki Jugoslaven, nego kontra svake sile i nasilja nad ljudima]</ref>, no Smoje nije bio političar, a njegov rad velik je doprinos hrvatskoj komediografiji. Nakon što je Slobodna Dalmacija godine [[1993]]. kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovogkontroverznog pristašeliberalno-ultra ljevičarskog orijentiranog [[Miroslav Kutle|Miroslava Kutle]], Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika [[Feral Tribune]] gdje je pisao sve do svoje smrti.
 
Miljenko Smoje je pokopan u [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnici]], pokraj [[Split]]a.