Saveznici: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 21:
Pokušaji britanskih i francuskih diplomata da u svoj savez uključe druge države u Europi nisu urodili plodom. Nesuglasice između [[Poljska|Poljske]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] s jedne, te Poljske i Sovjetskog Saveza s druge strane su, pak, spriječile stvaranje jedinstvenog fronta koji bi se suprostavio Hitlerovoj politici za vrijeme [[Uzroci Drugog svjetskog rata|sudetske krize]] [[1938]]. godine.
Da će savez morati ući u rat je postalo jasno nakon što je u proljeće [[1939]]. godine Hitler pogazio [[Münchenski sporazum]] i okupirao, a potom raskomadao [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]. Ubrzo nakon toga, kao i talijanske okupacije [[Albanija|Albanije]], su zapadne sile reagirale davanjem garancija o nezavisnosti Poljske, [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Grčka|Grčke]]. Od svih tih zemalja je, međutim, jedino Poljska to iskoristila da uđe u formalni vojni savez s Britanijom i Francuskom, te su tako [[3. rujna]] 1939. te tri države bile jedine važnije članice Saveznika u
== Saveznici u prvim godinama rata ==
Redak 37:
Veliki savez je svoj konačni oblik dobio u prosincu 1941. kada su poslije [[japan]]skog [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]] Njemačka i Italija objavile SAD. Tako se Britaniji i SSSR-u priključila najveća, najmoćnija i ratom dotada netaknuta sila. Pored svojih ljudskih i drugih resursa, SAD su uz pomoć svog političkog utjecaja na stranu Saveznika stavile i veliki broj država [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]].
Japanski napad na SAD je istovremeno na stranu Saveznika doveo i mnogoljudnu Kinu, koja je od 1937. godine bila u [[Drugi sino-kineski rat|ratu]] s Japanom. Zbog toga kineski povjesničari smatraju upravo Kinu prvom državom - članicom Saveznika, odnosno kako je
== Velika trojka ==
| |||