Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
tekst stranice se zamjenjuje s '== Ovaj tekst je izbrisan zbog ogromne količine laži i čiste ustaško-fašističke propagande. == Text deleted due to fact that is full of lies and fascistic p...'
Redak 1:
== Ovaj tekst je izbrisan zbog ogromne količine laži i čiste ustaško-fašističke propagande. ==
== Prozor-Rama ==
Text deleted due to fact that is full of lies and fascistic propaganda.
[[Datoteka:Početak sukoba.jpg|mini|300px|Početak bošnjačko-hrvatskog sukoba u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|Novom Travniku (1)]] 19. listopada, [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Travnik|ubojstvo Ivice Stojaka]], zapovjednika Travničke brigade HVO-a, 20. listopada 1992. godine (2), [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno#Prozor-Rama|Prozor-Rami (3)]] i [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno#Uskoplje|Uskoplju (4)]], 23. listopada 1992. godine.]]
[[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Hercegovini.PNG|mini|desno|250 px|Bošnjačko-hrvatski sukob u Hercegovini. Na kartu su ucrtani logori za zatvorenike HVO-a i Armije BiH, masovna stradavanja Hrvata, općinska središta i mjesta koja su bila poprišta većih bitki.]]
Vlada [[Bosna i Hercegovina | BiH]] [[1992.]] godine je donijela odredbe glede vojnog ustroja. Prema tim odredbama, gdje [[Hrvati Bosne i Hercegovine | Hrvati]] imaju većinu, ima se organizirati [[Hrvatsko vijeće obrane | HVO]], a narod [[Bošnjaci | Bošnjaka]] bi bio uključen u njega. S druge strane, ondje gdje narod [[Bošnjaci | Bošnjaka]] ima većinu, ima se organizirati [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armija BiH]], a pripadnike naroda [[Hrvati Bosne i Hercegovine | Hrvata]] treba uključiti u nju. Međutim, unatoč činjenici da su u [[Prozor-Rama | Prozor-Rami]] [[Hrvati]] bili većina (skoro apsolutna, 65%), [[Bošnjaci]] su formirali usporedni vojni ustroj, protivno Vladinim zaključcima.
 
Stvar nije stala samo na papirnoj organizaciji, nego i na konkretnim djelima. Utvrdili su se bunkeri, postavila mitraljeska gnijezda, iskopali rovovi. Napravljeno je postrojavanje Armije Republike Bosne i Hercegovine u [[Prozor-Rama|Prozoru]] i organizirana je prisega i marširanje kroz grad (i to prije sastanka od [[23. listopada]]). Tijekom stanke potpuno zastalih pregovora, došla je informacija o napadu na položaje [[HVO]]-a kod Crnog vrha pri kojima je ubijen vojnik Franjo Zadro. Pregovori su prekinuti, i ubrzo [[Bošnjaci]] postavljaju uličnu barikadu kod zgrade stare pošte, nastaje pucnjava koja se rasplamsava u otvoreni sukob koji je potrajao više od pola dana, koji je okončao teškim porazom Bošnjaka.
 
Nakon prestanka sukoba (25. listopada 1993.) veći dio općine [[Prozor-Rama]] je pod kontrolom pripadnika [[HVO]]-a. Sam sukob je eskalirao nakon što su pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]], u blizini sela [[Dobrašin]]a, iz zasjede ubili četiri pripadnika [[HVO]]-a i onemogućili prolaz snagama [[HVO]]-a prema gradu [[Jajce]] koje je doživljavalo vrhunac oružanih napada srpskih snaga. Nekoliko dana kasnije, [[29. listopada]] [[1992.]], srpske snage zauzimaju [[Jajce]], što je bio njihov posljednji veći teritorijalni dobitak na području [[BiH]] do [[1995.]] godine. [[Jajce]] je palo ne zahvaljujući nekom jakom napadu [[Vojska Republike Srpske | srpske vojske]], već zbog svađa i sukoba između [[Bošnjaci | Bošnjaka]] i [[Hrvati Bosne i Hercegovine | Hrvata]] u čitavoj Srednjoj Bosni pa tako i u Jajcu. [[Srbi]] su ušetali u [[Jajce]] dok je 40.000 bošnjačkih i hrvatskih građana Jajca bježalo u pravcu [[Travnik | Travnika]].
 
Težinu sukobu daje to što je vojno i političko vodstvo [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u kompletu pobjeglo, uklonivši time mogućnost dvojbe o takvom pristupu izolirane skupine ratnohuškačkih vojnih zapovjednika u redovima naroda [[Bošnjaci|Muslimana]]. Iza istih je ostala gomila dokumentacije (planovi, šifre, materijali sa sastanka povjerenika za gradove i sub-regije, Regije muslimana središnje Bosne), od kojih je osobito opisujuća naredba zapovjednika taktičke grupe OS BiH br. 02-349/59 od 28. kolovoza 1992.:
{{citat|Na osnovu sve učestalijih problema na relaciji HVO – TO, i izvršenih konzultacija sa Vrhovnom komandom u Sarajevu, hitno: Naređujem:1.Povući sve snage TO-a sa zajedničkih položaja i napraviti obrambenu liniju neposredno ispred grada prema pravcu očekivanog prodora neprijatelja u grad.2. Izvršiti evakuaciju muslimanskog stanovništva iz sela: Varvara, Kovačevo Polje, kao i ostale zaseoke , te izvršiti smještaj u gradu Prozoru do daljnjega.3. Pripremiti zaprečavanje prilaznih putova klasičnim sredstvima, za slučaj prodora oklopnih jedinica.4. Pokušati preko ratnog predsjedništva Prozor i općinskog stožera HVO-a Prozor postići usuglašavanje odvojenih obrambenih linija.|Zejnil Delalić}}
 
Istovremeno s početkom sukoba u gradu [[Prozor-Rama|Prozoru]] otpočeli su napadi pripadnika Armije BiH na okolna hrvatska sela potpomognuta snagama iz [[Gornji Vakuf | Uskoplja]] i [[Jablanica | Jablanice]], na što je [[HVO]] odgovorio napadima na bošnjačka sela. Nakon sukoba, velik broj civila muslimanske nacionalnosti je napustio grad [[Prozor-Rama|Prozor]] i smjestio se na područje susjedne općine [[Jablanica]].
 
U ranim jutarnjim satima [[31. srpnja]] [[1993.]] godine muslimanske su snage otpočele siloviti napad na pripadnike ramske brigade [[HVO]]-a. Sa svojih položaja u selu Kute pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]], haubicama od 105 mm, gađali su sam grad [[Prozor-Rama|Prozor]]. U protudaru pripadnici [[HVO]]-a su ovladali položajima [[Armija BiH|Armije BiH]] na Crnom Vrhu i Zgonima. Nakon toga [[HVO]] izvodi zarobljene Bošnjake kao živi štit na planini [[Makljen]], gdje su mnogi mučeni i ubijeni od strane pripadnika [[HVO]]. Prozorski [[Bošnjaci]] bježe prema [[Jablanica|Jablanici]], a njihova imovina se otima, pljačka i pali.
 
Stravičan zločin se dogodio u hrvatskom selu [[Uzdol]]. Ovaj zločin je poznat kao [[Pokolj u Uzdolu]]. [[14. rujna]] [[1993.]] godine, u rano jutro više od 120 naoružanih pripadnika [[Armija BiH|Armije BiH]] izvršili su napad na hrvatsko stanovništvo sela [[Uzdol]] (općina [[Prozor-Rama]]). U tome napadu ubijen je 41 [[Hrvat]] (29 civila i 12 pripadnika [[HVO]]-a). Stanovnici sela su zatečeni na spavanju tako da su tijela ubijenih civila pronalažena u spaljenim kućama ili neposredno oko njih, a nekolicina i na seoskim putovima, dok su pokušavali pobjeći. Sva imovina [[Hrvati Bosne i Hercegovine | Hrvata]] je ili popaljena ili popljačkana. Postrojbe [[Armija BiH|Armije BiH]], dva dana poslije [[Uzdol]]a, počinile su novi ratni zločin nad [[Hrvati]]ma u [[Prozor-Rama|Prozor-Rami]]. Taj zločin je počinjen u selu [[Hudutsko]] i poznat je kao [[Pokolj u Hudutskom]]. Tog [[16. rujna]] [[1993.]] godine, pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]] su ubili 22 [[Hrvat]]a u Hudutskom.
 
== Uskoplje ==
 
Srpska agresija ujedinila je u početku [[Hrvat]]e i [[Bošnjak]]e u [[Uskoplje|Uskoplju]], u zajedničkoj obrani domova. No, ubrzo su se počeli osjećati napeti odnosi između [[hrvat]]skog i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda u tim krajevima, prvenstveno radi posljedica srpske agresije i narušavanja demografske strukture uslijed velikog [[hrvat]]skog izbjeglištva i dolaska na ovo područje iznimno velikog broja [[Bošnjak]]a protjeranih od Srba. Već tijekom lipnja [[1992.]] godine javili su se prvi incidenti između hrvatskih i bošnjačkih postrojbi. U njima je bilo nekoliko poginulih i ranjenih vojnika na obje strane. Posljedica tih napetosti i incidenata je da se grad Uskoplje podijelio na dva dijela: hrvatski, koji se naziva [[Uskoplje]], i na bošnjački dio, koji zadržava naziv ''Gornji Vakuf''. U [[kolovoz]]u [[1992.]] godine srpski agresor pokušava za svoje ciljeve iskoristiti sukobe između [[Hrvat]]a i [[Bošnjak]]a. Srbi topovima napadaju to područje s obližnjeg Vukovskog polja, a tenkovi osipaju jaku vatru sa Sivera. [[VRS|Srpski agresor]] izveo je jak napad i na grad, [[23. rujna]] [[1992.]] godine, te pričinio veliku štetu na gradskim zgradama.
[[Datoteka:Dvije enklave.jpg|mini|Napadi Armije BiH u siječnju 1993. na crte obrane Hrvatskog vijeća obrane u Uskoplju.]]
Postrojbe [[Armija BiH|Armije BiH]] pokušavaju zauzeti komunikaciju [[Bugojno]]-[[Uskoplje]]-[[Prozor-Rama]]-[[Jablanica]] da bi došli do [[Mostar]]a i onda krenuli na jug, prema [[Neum]]u. Jači sukob između [[Armija BiH|Armije BiH]] i [[HVO]]-a izbio je [[23. listopada]] [[1992.]] godine. Tada je bilo dosta mrtvih vojnika na obje strane.
 
Sve veće napetosti dovode do pravog ratnog okršaja u noći 10. i [[11. siječnja]] [[1993.]] godine. Obje vojske pale kuće i gospodarske objekte, zarobljuju vojnike i odvode civile drugog naroda. Bošnjačka vojska nemilice granatira hrvatski dio grada, a hrvatska strana uzvraća. Grad gori, borbe bijesne. U tom sukobu vojnici [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] počinili su ratni zločin nad 13 hrvatskih civila i 8 zarobljenih vojnika [[HVO]]-a.
 
Dana [[5. veljače]] [[1993.]] godine izgorio je Dom [[Sveti Antun Padovanski|sv. Ante Padovanskog]], a mučki je ubijeno pet mladih [[hrvat]]skih vojnika.
 
Do žestokog sukoba između [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] u Uskoplju došlo je 4. i [[5. srpnja]] [[1993.]] godine, kada su spaljena hrvatska sela Rostovo i [[Sebešić]], a potom su se od Hrvata počela čistiti sela Milići, Ponir, Krupa, Bistrica, Batuša i Pajić Polje. Svi [[Hrvati]] iz navedenih sela su protjerani, a neki su i ubijeni. Sva imovina [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] je popljačkana ili je spaljenja.
 
U sukobu između dvije vojske bilo je mnogo ranjenih i ubijenih, sela su spaljena, domovi opljačkani, narod je bježao. [[Uskoplje]] je bilo podijeljeni grad. Na siloviti bošnjački napad, uskopaljski [[HVO]] je snažno odgovorio te je zadržao jednu polovicu grada. Taj dio grada pod kontrolom [[HVO]]-a zove se Uskoplje, po starom nazivu, a pod nadzorom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] Gornji Vakuf, a to je naziv grada poslije [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijske]] okupacije [[BiH|Bosne i Hercegovine]].
 
== Bugojno ==
[[Datoteka:Bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni.PNG|mini|desno|280 px|Bošnjačko-hrvatski sukob u [[Bosna (regija)|Bosni]] (na karti je prikazan samo dio [[Bosna (regija)|Bosne]] zahvaćen Bošnjačko-hrvatskim sukobom). Na kartu su ucrtana masovna stradavanja [[Hrvat]]a i [[Bošnjak]]a te općinska središta.]]
Na prvim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini u općini [[Bugojno]] pobjednička stranka je bila [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatska demokratska zajednica]] s 21 zastupnikom, potom su slijedile [[Stranka demokratske akcije]] s 20, [[Srpska demokratska stranka]] s devet zastupnika, a ostalim stranka je pripalo 10 zastupničkih mjesta. [[Rat u BiH|Srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu]] je u svom početku prikrivena. U ožujku 1992. godine [[Srbi]] preko noći napuštaju [[Bugojno]]. Od preko osam tisuća Srba, ostaje ih tek tristo. Tada se počinju iseljavati i [[Hrvati]], osobito žene i djeca. Oni odlaze u inozemstvo, u [[Europa|Europu]], ili u [[Hrvatska|Hrvatsku]].
 
Kako je srpska agresija na [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] već očita, tijekom svibnja [[1992.]] godine u Bugojnu je uspostavljena prva bojna [[HVO]]-a. I dok [[Hrvati]] uređuju bojišnice prema [[VRS|srpskom agresoru]] na [[Kupres]]u i [[Donji Vakuf|Donjem Vakufu]], [[Bošnjaci]] čekaju što će se dogoditi. U početku srpsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu shvaćaju isključivo kao ratni sukob [[Hrvat]]a i [[Srbi|Srba]] i samo tako se može razumjeti izjava Alije Izetbegovića "...ovo nije naš rat". Samo dio bugojanskih [[Bošnjak]]a uključen je u borbu protiv srpskog agresora kao pripadnici [[HVO]]-a.
 
Od sredine [[1992.]] godine [[Bugojno]] trpi učestale srpske napade. U rujnu [[1992.]] [[Srbi]] granatiraju sam grad Bugojno, granate padaju na sklop župne crkve i župnog dvora, zapaljen je crkveni toranj. U više navrata [[Bugojno]] nadlijeću zrakoplovi i bacaju bombe. Kako srpski agresor zauzima područje sjeverno od Bugojna deseci tisuća bošnjačkih izbjeglica slijevaju su u njega. Oni bježe prije svega iz [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] i iz [[Jajce|Jajca]] i iz drugih dijelova [[Bosna (regija)|Bosne]]. Tako se pod pritiskom [[Rat u BiH|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]] u području Bugojna naglo mijenja demografska slika Bugojna i njegove okolice u korist [[Bošnjak]]a. Oni ostaju u gradu, a istodobno [[Hrvati]] se iseljavaju pod općim ratnim pritiskom.
 
Ubrzo se rađaju napetosti između [[Hrvat]]a i [[Bošnjak]]a, koji početkom [[1993.]] godine ozbiljno prijete da se pretvore u ratni sukob. U veljači [[1993.]] godine pripadnici [[Armija BiH|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] postavljaju kontrolne punktove na svim mjestima na kojima dolaze u doticaj s [[Hrvati]]ma.
 
[[Bošnjaci]] u siječnju 1993. godine preuzimaju vlast u svim gradskim institucijama. [[Hrvati]] su isključeni iz upravljanja općinom, ali HVO još djeluje. U siječnju je počela i podjela vojnih snaga, a bošnjačka strana je [[17. siječnja]] [[1993.]] godine napustila sve obrambene položaje prema srpskom agresoru i prepustila obranu isključivo [[HVO]]-u. Ubrzo, [[Bošnjaci]] poručuju [[Hrvati]]ma da ne mogu odgovarati za ono što će se dogoditi. Bilo je to vrijeme kada se još mogao dijalog uspostaviti i njime smiriti duhove. Poslije toga, napetosti rastu, događaju se mnoga još uvijek nerazjašnjena umorstva hrvatskih civila, hrvatski puk je preplašen, njegova imovina se bezobzirno otima i pljačka.
[[Datoteka:Napad na Bugojno.jpg|250px|mini|Napad Armije BiH na Bugojno, otpočet 18. i dovršen 28. srpnja 1993. godine]]
[[Srpanj]] [[1993.]] godine bio je katastrofalan mjesec za [[Bugojno | bugojanske]] Hrvate. Na punktu u selu Vrbanji [[10. srpnja]] [[1993.]] pripadnici [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armije BiH]] zaustavljaju vozilo u kojemu su bili vojnici [[Hrvatsko vijeće obrane | HVO-a]] i bez ikakva obrazloženja na njih otvaraju vatru. U toj pucnjavi ubijena su tri vojnika [[HVO]]-a. Među počiniteljima zločina bili su i mudžahedini. ''Jedan od mudžahedina je poslije pucnjave na vojnike HVO-a kleknuo u lokvu krvi i klanjajući zahvaljivao Allahu.''
 
Sukob za [[Bugojno]] između [[HVO]]-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armije BiH]] trajao je kratko. Opći napad Armije BiH počeo je [[18. srpnja]] [[1993.]], a sve je dovršeno [[28. srpnja]] [[1993.]] godine. U teškim borbama pripadnici [[Armija BiH|Armije BiH]] su zauzimali dio po dio grada. U tome ratnom sukobu poginulo je oko 90 pripadnika [[HVO]]-a, mnogo je hrvatskih vojnika zarobljeno i odvedeno u logore. Iz [[Bugojno|Bugojna]] i s cijelog teritorija bugojanske općine počinje nezapamćeni egzodus oko 13 tisuća [[hrvat]]skih civila. Oni bježe ispred bošnjačkih postrojbi preko područja pod srpskim nadzorom na teritorij pod nadzorom [[HVO]]-a. Izbjeglice se probijaju kroz minska polja pa ima mrtvih i ranjenih. U [[Bugojno|Bugojnu]] ostaje oko tri tisuće [[Hrvat]]a. Pripadnici Armije BiH zarobili su oko 350 [[Hrvat]]a koje su na svirep način mučili, neke likvidirali. [[Armija BiH]] je osnovala logore i mučilišta po gradu
 
== Izvori ==
 
*[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/rama.htm Zločin s pečatom], knjiga Ivice Mlivončića (dio o zločinima Bošnjaka nad Hrvatima u Prozor-Rami)
*[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/uskoplje.htm Zločin s pečatom], knjiga Ivice Mlivončića (dio o zločinima Bošnjaka nad Hrvatima u Uskoplju)
*[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/bugojno.htm Zločin s pečatom], knjiga Ivice Mlivončića (dio o zločinima Bošnjaka nad Hrvatima u Bugojnu)
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
 
*[http://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/4-kolovoz-1993-%E2%80%93-dan-kada-je-zaustavljen-zlocinacki-pohod-abih-skopljanskom-dolinom-1-1679.html HercegBosna.org] 4. kolovoz 1993. – dan kada je zaustavljen zločinački pohod ABiH Skopljanskom dolinom (1)
*[http://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/4-kolovoz-1993-%E2%80%93-dan-kada-je-zaustavljen-zlocinacki-pohod-abih-skopljanskom-dolinom-2-1711.html HercegBosna.org] 4. kolovoz 1993. – dan kada je zaustavljen zločinački pohod ABiH Skopljanskom dolinom (2)
*[http://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/4-kolovoz-1993-%E2%80%93-dan-kada-je-zaustavljen-zlocinacki-pohod-abih-skopljanskom-dolinom-3-1780.html HercegBosna.org] 4. kolovoz 1993. – dan kada je zaustavljen zločinački pohod ABiH Skopljanskom dolinom (3)
 
{{Bošnjačko-hrvatski sukob}}
{{Hrvatski informativni centar}}
 
[[Kategorija: Bošnjačko-hrvatski sukob|Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno]]