Voronjež: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 135:
=== Klima ===
[[Datoteka:Придаченская дамба.JPG|200px|minijatura|lijevo|Zima u Voronježu]]
Voronjež se nalazi u umjerenoj zoni. Umjereno studene [[zima|zime]], najčešće su sa stabilnim snježnim pokrivačem, koji najviše pada tek u siječnju i veljači. Vrlo često se topi, u pratnji [[kiša|kiše]] (posebno u prosincu). [[ljeto|Ljeta]] su topla, čak i vruća (pogotovo srpanj i prva polovica kolovoza), u nekim godinama kišovita, a nekada suha. [[Jesen]] je blaga i kišovita. Voronješki rezervar vode u središtu grada pokriven je [[led]]om, na kraju studenog, početkom prosinca. ▼
Voronjež se nalazi u umjerenoj zoni. Umjereno studene [[zima|zime]], najčešće su sa stabilnim snježnim pokrivačem, koji najviše pada tek u siječnju i veljači.
▲
*Prosječna godišnja [[temperatura]]: +6,9 °C (prosječna temperatura u gradu prelazi 15 °C 107 [[dan]]a)
Line 141 ⟶ 144:
*Prosječna godišnja relativna [[vlažnost zraka]]: 74%
*Prosječna godišnja količina [[oborine|oborina]]: 520 - 550 mm.
{{Infobox vrijeme
Line 225 ⟶ 227:
== Promet ==
Međunarodna [[zračna luka Voronjež]], nalazi se sjeverno od grada, a sjedište je zrakoplovne kompanije [[Polet Airlines]]. Jedno su vrijeme, [[zrakoplov]]i s ove zračne luke letjeli na [[Zračna luka Pula|Zračnu luku Pula]].
[[Datoteka:Вид на Благовещенский собор.jpg|230px|minijatura|desno|Pogled na sjedište „Jugoistočnih željeznica“ i katedralu]] Voronjež također ima Zračnu luku Pridača, u sklopu tvornice zrakoplova "VASO" (rus. Voronezhskoye Aktsionernoye Samoletostroitelnoye Obshchestvo, Voronješka zrakoplovno proizvodna udruga), gdje se izrađivao i [[Tupoljev Tu-144]]. Također postoji zrakoplovna baza Malševo u jugozapadnom dijelu grada. Od [[1868]]., postoji [[željeznička pruga]] između Voronježa i [[Moskva|Moskve]].<ref>http://www.nnov-airport.ru/rus/wokzal_voronezh.html Preuzeto 25. studenog 2013.</ref> Voronjež je važno željezničko čvorište i sjedište državne tvrtke „Jugoistočne željeznice“ unutar „[[Ruske željeznice|Ruskih željeznica]]“. Grad je izravno povezan željeznicom s nizom gradova kao što su: [[Moskva]], [[Kijev]], [[Kursk]], [[Novorossijsk]], [[Soči]] i [[Tambov]].
Line 232 ⟶ 237:
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Tu-144LL in flight.jpg|230px|minijatura|desno|U Voronježu je bila masovna proizvodnja prvoga nadzvučnoga putničkoga zrakoplova na svijetu [[Tupoljev Tu-144]].]]
Vodeći sektori gospodarstva u 20. stoljeću bili su: [[strojarstvo]], [[obrada metala]], [[elektronika]] i [[kemijska industrija]].
Line 240 ⟶ 246:
Moderni grad Voronjež s regijom, gospodarsko je središte i jedno od najvećih gospodarskih središta u Rusiji. Godine 2012., Voronjež je bio na 8. mjestu na ljestvici kvalitete urbanog okoliša u Rusiji.
[[Datoteka:Business park in Voronezh.jpg|230px|minijatura|lijevo|Poslovna zona u Voronježu]]
Važnije kompanije su: "Voronješko zrakoplovno poduzeće" (trenutno proizvodi zrakoplove [[Iljušin Il-96]], [[Antonov An-148]], dijelove za [[Airbus A320]] i [[Suhoj Superjet 100]] te radi na novom zrakoplovu [[Iljušin Il-112]]), "Nokia Networks" (ogranak za Rusiju), "Jugoistočne željeznice" (ogranak "Ruskih željeznica"), "Sozvezdie" (elektronički kompleks u Rusiji, sa sjedištem u Voronježu, specijaliziran za projektiranje i proizvodnju elektroničkih i komunikacijskih sustava za potrebe [[Oružane snage Rusije|Oružanih snaga]] i drugih specijalnih jedinica, kao i za civilne svrhe), "Verofarm" ([[farmacija]]), "Voronježstalmost" (čelične konstrukcije za željezničke, cestovne i pješačke [[most]]ove svih vrsta), "Molvest" (mliječna industrija), "Angstrem" (među prvih pet proizvođača [[namještaj]]a u Rusiji).
== Obrazovanje i kultura ==
[[Datoteka:ВГАУ.jpeg|260px|minijatura|desno|Agronomski fakultet u Voronježu]]
Grad ima sedam [[kazalište|kazališta]], dvanaest [[muzej]]a, brojne [[kino]] dvorane, Dom filharmonije i stalni prostor za [[cirkus]]ke predstave. Voronjež je jedno od glavnih središte [[visoko obrazovanje|visokog obrazovanja]] u središnjoj Rusiji.
[[Datoteka:Université pédagogique de Voronej R003-004.jpg|230px|minijatura|desno|Voronješko državno pedagoško sveučilište]]
Glavni obrazovne institucije:
*[[Voronješko državno sveučilište]]
Line 267 ⟶ 276:
U [[1990]].-im, mnoge pravoslavne crkve vraćene su [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]]. Uslijedila je njihova obnova, a podignute su i mnoge nove crkve.
[[Datoteka:Алексиево-Акатов монастырь.JPG|220px|minijatura|lijevo|Crkva uz ženski manastir Alekseeva-Akatov]]
[[Katedrala Navještenja u Voronježu]] jedna je od viših [[pravoslavlje|pravoslavnih]] [[crkva|crkvi]] u [[svijet]]u. [[Katedrala]] s pet [[kupola]] i s pripadajućim [[zvonik]]om, gradila se između [[1998]]. i [[2009]]. godine. Nastala je po uzoru na katedralu sv. Vladimira, koja je sagrađena krajem 19. stoljeća u rusko-[[bizant]]skom stilu, djelo [[Konstantin Thon|Konstantina Thona]], a srušili su je [[boljševici]].
Line 274 ⟶ 284:
== Šport ==
[[Datoteka:Центральный стадион профсоюзов (Воронеж) ночью.jpg|230px|minijatura|desno|Nogometni stadion u Voronježu]]
Voronjež ima mnoge [[šport]]ske objekte, od kojih se ističu Centralni profsojuz nogometni stadion s 32,000 sjedećih mjesta, športski kompleks "Olimpik", Jubilejna športska palača za [[hokej na ledu]], palača podvodnih športova, [[bazen]] "Spartak", športski kompleks "Baklja", Yacht klub, Specijalizirana športska škola za [[djeca|djecu]] i [[mladež]] "[[Vladislav Tretjak]]", šahovski klub, itd. U Voronježu su održana međunarodna i nacionalna športska natjecanja u mnogim športovima kao što su: [[boks]], [[orijentacijski šport]], [[ritmička gimnastika]], [[šah]], [[hrvanje grčko-rimskim stilom]], [[biciklizam]], [[bilijar]], itd. Tijekom godina, voronješki športaši osvojili su zlatne, srebrne i brončane medalje na [[OI|Olimpijskim igrama]], Svjetskim prvenstvima, Europskim prvenstvima, na natjecanjima Svjetskoga kupa itd.
=== Športaši ===
[[Datoteka:Buran Voronezh.jpg|240px|minijatura|desno|Hokejaški klub Buran Voronjež]]
[[Datoteka:Viktoria Komova1.jpg|170px|minijatura|desno|Gimnastičarka Viktorija Komova]]
* [[Dmitrij Sautin]] - dvostruki olimpijski pobjednik (1996. i 2000.), svjetski i europski prvak u [[skokovi u vodu|skokovima u vodu]]
* [[Aleksandar Tkačjov]], dvostruki olimpijski pobjednik (1980), olimpijsko srebro (1980.), trostruki svjetski prvak, četverostruki europski prvak u [[gimnastika|gimnastici]]
|